Jača inflacija, mijenjaju se cjenici, a kupovna moć građana je slabija. O poremećajima s cijenama u Novom danu govorila je specijalistica za sektor poljoprivrede i prehrambene industrije iz konzultantske tvrtke Smarter, Zvjezdana Blažić.

Blažić je rekla da su mnogobrojni faktori koji utječu na cijene, osim klimatskih promjena koje su ove godine značajno prisutne na najvećim područjima gdje se proizvodi hrana.

“Zaista je došlo do značajnijih poremećaja, do velikih suša u Americi i poplava i velikih kiša u Europi. Sve to je utjecalo, ali postoje i drugi faktori. Prvenstveno je značajno povećana potrošnja, koja je na rastućim tržištima. Populacija raste, rastu i cijene energenata, kao posljedica pandemije ostale su povećane cijene prijevoza pa su još uvijek otežani kanali dobave. Svi ti razlozi utječu na povećanje cijena globalno, koje se prelijeva i na naše tržište”, rekla je Blažić.

Istaknula je još jednu situaciju koja utječe na sve cijene, ne samo na cijene osnovnih sirovina u poljoprivredi. “To je da na globalnom tržištu ima viška novca i da veliki ulagači značajno utječu svojim ulaganjima na imovinu, ali utječu i na ulaganja u primarne sirovine i tu postoji određena bojazan od spirale inflacije i povećanja cijena. To su također neki od faktora koji mogu utjecati na rast cijena. Zasad kretanja idu u smjeru da su cijene i dalje dosta visoke”, rekla je Blažić.

O cijeni voća i povrća

Što se tiče osnovnih namirnica koje se troše, kruha, mlijeka pa i mesa, nije bilo znajačnije stope rasta cijena, rekla je.

“Što se tiče voća i povrća, već sad se u ovoj sezni vidjelo da je došlo do rasta u maloprodaji skoro 20 posto. Najveći dio toga je u priobalnim dijelovima i tu se ukazao utjecaj lokalne potrošnje. Znamo da turisti, prema istraživanjima HGK-a, troše gotovo 50 posto više sredstava na hranu i piće nego domaći potrošači”, kazala je Blažić.

“Mi smo imali ogromne razlike u cijenama između kontinenta i obale. Primjerice, nektarina je koštala na tržnicama u unutrašnjosti, poput Karlovca ili Osijeka od osam do deset kuna, u Zagrebu, Splitu i Rijeci bilo je već 15 kuna, da bi u nekim gradovima kao što je Rovinj njihova cijena bila 40 kuna. U gradovima kao što su Dubrovnik i Rovinj vidimo značajan rast cijena. Tu se zaista vidi i koliko potrošačka moć utječe na cijenu”, dodala je.

Kad je pandemija u pitanju, Blažić je istaknula da je ona samo trendove koji su se ranije pojavili podigla na značajno višu razinu. “To je kupnja hrane online, zatim sve veća svijest o potrebi kupnje domicilne hrane i jačanje tih kratkih lanaca opskrbe. Kod nas se pretežito mlađi dio proizvođača znatno brže prilagodio pandemiji i osigurao web prodaju i dostavu svojih proizvoda, no, to nije ono što utječe na rast poljoprivredne proizvodnje, jer velik dio potrošača to ne može, a i ne treba”, rekla je Blažić.

Istaknula je da hrvatski proizvođači trebaju ulagati u znanje i nove tehnologije, jer je poljoprivreda danas digitalizirana, ali i prilagođavati se zahtjevima tržišta. “Imamo puno problema s udruživanjem i mi bez udruživanja proizvođača nećemo imati dobre rezultate. Pandemija je izrodila neke trendove, oni su došli do izražaja i oni će ostati, ali nije toliko da bismo mogli reći da je to najbolji kanal za plasman poljoprivrednih proizvoda”, rekla je Blažić.

Može li država pomoći?

Upitana što očekuje od države i može li država i Vlada tu nekako pomoći, Blažić je rekla da je Vlada prije dvije godine snizila PDV na hranu s 25 na 13 posto, što je značajno smanjenje, ali da tu nisu uključeni svi proizvodi.

“Još uvijek imamo PDV na hranu veći nego zemlje članice Europske unije ili zemlje u okruženju. Imamo i dio proizvoda gdje smatram da bi država mogla reagirati i ne znam zašto je to izostavljeno, a to je da nije smanjen PDV na mliječne proizvode. Na mlijeko jest, ali nije na mliječne proizvode i to je možda najugroženiji dio i primarne proizvodnje i mljekarske proizvodnje. Mislim da bi država tu mogla učiniti i što se tiče pomoći i potrošačima i građanima da kupovna moć ne bude ugrožena dodavanjem ovakvih parafiskalnih nameta”, rekla je Blažić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.