“Ove presude dobivaju zemlje koje su na crnoj listi po pitanju ljudskih prava”

Vijesti 19. stu 202109:15 > 10:00 1 komentar
N1

Gordan Bosanac koji je u vrijeme smrti afganistanske djevojčice na granici bio u Centru za mirovne studije, u Novom danu govorio je o odluci Europskog suda za ljudska prava o smrti šestogodišnje djevojčice Madine Hussini.

Slučaj se odnosio na smrt šestogodišnje djevojčice iz Afganistana 2017. koju je udario vlak nakon što su joj hrvatski službenici navodno oduzeli priliku da zatraži azil i naredili joj da se vrati u Srbiju slijedeći željezničku prugu. Hrvatska je u slučaju smrti 6-godišnje afganistanske djevojčice Madine Hussini prekršila niz odredba Međunarodne konvencije o ljudskim pravima, prema presudi, uključujući i one o pravu na život i zabrani neovječnog i ponižavajućeg postupanja.

VEZANE VIJESTI

“Kad sam radio u Centru, detaljno smo radili na pripremi tog kaznenog postupka koji nije uspio u RH, ali smo jučer dobili svojevrsnu satifakciju. Jučerašni dan smo proveli u iščitavanju presude na 108 stranica, nema sumnje da je presuda potvrdila sve o čemu smo govorili te kobne 2017. kad smo počeli vidjeti kako se institucije RH odnose prema obitelji, presudi i nama”, rekao je Gordan Bosanac i dodao komentirajući je li presuda pljuska hrvatskom pravosuđu:

“Ovo je kompleksan presuda koja govori o disfunkcionalnosti rada policije, tu treba tražiti odgovornost. Sud je jasno rekao da se dogodio pushback, povjerovali su da je obitelj bila u Hrvatskoj i da su ih potisnuli, a odbacili policijske tvrdnje da nikad nisu ušli na teritorij RH. Ključna uloga je bila uloga pravobraniteljice koja je pitala MUP da potraže termovizijske kamere s granice i tako će se sve riješiti. Rekli su da su snimke zagubile ili da kamere ne čuvaju trag, ključni dokaz je nestao, a sud je rekao da je teret dokaza na MUP-u i da moraju dokazati da nisu bili u Hrvatskoj – to je dokaz kako policija nije funkcionirala. Onda je tu drugi segment gdje DORH podliježe pritiscima policije – kad se propitivalo je li potpis majke koja je dala pomoć Bezbradici da je zastupa, jer nas je MUP optužio da smo falsificirali, i policija dolazi u DORH i traži da pokrenu postupak. Prvo su ih odbili, policija se vratila drugi dan i odjednom se mijenja priča i postoje sumnje i krenuo postupak protiv odvjetnice i nas koji smo radili na predmetu.”

Na pitanje kako bi trebalo izgledati ispravno postupanje policije, rekao je:

“Procedura je jasna. Kad dođe obitelj, pogotovo žena s djecom, policija mora dodatno paziti kako postupa. Kad je zatečena majka s djecom u Hrvatskoj, trebali su biti odvedeni u policijsku postaju, iskazati traženje azila, pa onda biti prebačeni u privatni centar i to je to. Tad je netko odlučio da će ih samo vratiti u noći preko granice. Vlak je naletio na obitelj, Madina je stradala. Te osobe koje su ih pusbacknule su i prve osobe koje su pritrčale u pomoć, pozvana je Hitna, ali djevojčica nije preživjela. Ovo je grozan obiteljski politički triler i volio bih da nakono ove presude podvučemo crtu na zadnje četiri godine što se događalo da vidimo može li zemlja krenuti prema boljem upravljanju migracijama jer ovo nema smisla.”

O nadzoru granice kaže: “To je kompleksno, ali dobra vijest nakon zadnje snimke nasilja nad migrantima malo se promijenila politika izgleda. Fizičko je nasilje navodno smanjeno, i dalje postoje pushbackovi, ali dobar je korak da ne mlatimo ljude koji su u bespomoćnoj poziciji.”

Novi izazovi migracija u 21. stoljeću

Bosanac ističe da migracije u 21. stoljeću donose neke sasvim nove izazove kojima se treba prilagoditi:

“Imam razumijevanja prema policiji, ali oni koji su bili zaduženi za taj posao, pokazali su da nisu dorasli tom izazovu migracija u 21. stoljeću. Zalažemo se da ljudi dobiju šansu legalnog, sigurnog i kontroliranog ulaska u EU. Iz tih zemalja se u biti ne može otići, jedini način je pozivanje na azil. Sustav azila koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata, sad je neadekvatan za ove pritiske migracija. Zato bi se na razini EU trebale osigurati kvote, osmisliti načine, da ljudi legalnim putovima dođu.”

“Od ove presude očekujem da vidim da živim u zemlji koja će to ozbiljno shvatiti. Ovakve presude dobivaju zemlje koje su na crnoj listi po pitanju ljudskih prava, to je ozbiljna presuda koja nam zemlju gura na opasne margine u kojima je nejasno što je s vladavinom prava u ovoj zemlji”, dodaje Bosanac.

O pritiscima prema migrantima i odvjetnici, o čemu je govorila za N1, kaže: “To je puko zastrašivanje migranata – ajmo im očitati lekciju da ih istučemo pa valjda više neće. Prema nama je poruka bila da će nas maltretirati kaznenim postupkom.”

Na kraju je Bosanac zaključio: “Moja poruka je uvijek ista. Represivni sustav u demokratskim zemljama mora biti pod kontrolom. Zato kao društvo trebamo biti solidarni, a policija je dužna držati se zakona. Ljudi iz sebične i osobne perspektive pišu ružne riječi, a volio bih da ne moraju to proći na vlastitoj koži da to osvijeste.”

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare