Slovenski predsjednik Borut Pahor počeo je u ponedjeljak dvodnevni posjet Hrvatskoj, ujedno posljednji u inozemstvu na kraju svog drugog mandata.
Pahor boravi u Zagrebu na poziv hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Hrvatski kolega ga je srdačno dočekao na Pantovčaku uz najviše državne počasti.
Orkestar Oružanih snaga RH izveo je slovensku himnu Zdravljicu i hrvatsku Lijepu našu, a događaj je upriličila i Počasna-zaštitna bojna.
Nakon sastanka na Pantovčaku, Pahor je položio vijenac ispred Spomenika domovini pa se sastati s predsjednikom Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem.
Nakon toga, susreo se i s premijerom Andrejem Plenkovićem.
Večer s Milanovićem
Dvojica predsjednika država posjetit će predvečer Muzej suvremene umjetnosti, nakon čega je predviđena svečana večera kojoj će domaćin biti predsjednik Milanović.
Drugog dana posjeta, u utorak, Pahor će s Milanovićem sudjelovati na otvaranju foruma “Business Meets Politics – Energetika danas i sutra“ u organizaciji Slovensko-hrvatskog poslovnog kluba i slovenskog veleposlanstva u Hrvatskoj.
Potom će se dvojica predsjednika susresti sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem i rektorom Sveučilišta u Zagrebu Stjepanom Lakušićem u kazališnoj kavani ‘Kavkaz’.
Slovenski predsjednik na odlasku zaključit će posjet Hrvatskoj u zagrebačkom Zoološkom vrtu kojemu će darovati nastambu za pčele.
TIJEK DOGAĐAJA IZ MINUTE U MINUTU
Jandroković primio Pahora, razgovarali o energetici, ratu u Ukrajini
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković primio je slovenskog predsjednika na odlasku Boruta Pahora, a razgovarali su o energetici, ratu u Ukrajini, gospodarskoj suradnji, priopćio je u ponedjeljak Hrvatski sabor.
Jandroković i Pahor prisjetili su se međusobne suradnje, uključujući i razdoblje deblokade hrvatskih pristupnih pregovora za članstvo u Europskoj uniji. Razgovarali su o gospodarskoj suradnji, energetici, ratu u Ukrajini.
Robna razmjena, kao i broj turista u stalnom su porastu. Slovenija je treći vanjskotrgovinski partner Hrvatskoj i druga zemlja po broju turističkih dolazaka. Trideset posto sveukupnih hrvatskih ulaganja investira se u Sloveniju, što ju čini najpoželjnijim tržištem za hrvatske ulagače, ističe se u priopćenju.
Jandroković je rekao Pahoru kako se LNG terminal na Krku pokazao vrijednim alternativnim pravcem opskrbe plinom prema srednjoj i jugoistočnoj Europi, a obojica su pohvalili suradnju po pitanju rada NE Krško.
Pozvali su na europsko jedinstvo i solidarnost u odgovorima na geopolitičke i geoekonomske izazove koje donosi ruska agresija na Ukrajinu. Smatraju da uz pomoć Ukrajini, treba pomoći i zemljama jugoistočne Europe na putu prema eurointegraciji, dodaje se u priopćenju.
Jandroković je zahvalio slovenskoj strani na potpori hrvatskom ulasku u eurozonu i poručio da očekuje daljnju podršku Slovenije za punopravno članstvo u šengenskom prostoru te u OECD-u.
Pahor s Plenkovićem
Slovenski predsjednik u Zagrebu se susreo i s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
Pahor s Jandrokovićem
Pahor se susreo s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem.
Pahor kod Spomenika domovini
Slovenski predsjednik položio je vijenac kod Spomenika domovini.
Interes zemlje
"Slovenija je u vanjskoj politici mnogo puta znala biti legitimno sebična. Gledali ste svoje interese", kaže Milanović dodajući da čak ni Janez Janša, s kojim, kaže, ne dijeli političke vizije, prema Hrvatskoj nikad nije bio prljav, samo je gledao interes svoje zemlje. "Tako i ja gledam interes svoje zemlje", kaže.
Predsjednik je rekao i da razgovara s ljudima koji imaju širu sliku i ponavlja da rat u Ukrajini mora odmah završiti. "Ljudi to misle, ali se boje", govori.
"Ovo je rat u kojem su najveće žrtve mladi muškarci, oni ginu u ratu koji nema cilj. Cilj može biti svrgnuti Hitlera 1945. To je zadnji rat u kojemu je Zapad imao kolektivni cilj. Cilj ne može biti 'koliko god treba', onda ti idi u rat, radi to sa svojim sinovima idjecom. Nisam ja davao firme Rusima... Dao sam državljanstvo Kasparovu u tjednu kad je Putin oteo Krim, i to pred kamerama... Gledam što se događa. Gdje smo tu mi? Sebičnost, legitimna i civilizirana je bitna. Primjer Austrije od prije tjedan dana. Zemlja vodi pametnu, promišljenu i lukavu vanjsku politiku. Praktički su zaprijetili da RH neće ući u Šengen. Bilo je jasno da je u pitanju taktička varka. Zašto su to rekli? Jer žele riještiti svoj problem s migrantima, a nitko ih ne želi slušati. Frustrirani su, nezadovoljni jer njihov stvaran problem je Bruxellesu kao problem Hrvata u BiH. Sad smo osjetili na svojoj koži kako je kad netko branit svoje interese jer ih ne može obraniti u institucijama. Izuzetna lekcija za sve koji proučavaju način na koji EU funkcionira", govori Milanović.
Rješenje pitanja arbitraže
Milanović kaže da se ne konzultira ni s kim oko pitanja Ukrajine, da "ima vlastite oči i iskustvo". Ipak, kaže da razgovara, ali dodaje da pitanje o tome s kim razgovara smatra nepristojnim.
Pahor dodaje da je vrlo ponosan na naslijeđe koje ostavlja kao predsjednik vlade i Republike, osobito jer ostavlja uređene odnose.
"Kad govorimo o arbitražnom sporazumu, on je riješio pitanje blokade", kaže i dodaje: "Znam samo da političari smiju raditi samo one probleme koje mogu riješiti. Važno je da pred očima imamo moralnu dimenziju naših postupaka."
"Htio bih da Slovenci i Hrvati znaju da za rješenje arbitraže nije bila bitan EU ni itko drugi nego smo to pitanje riješili sami. Sami, Slovenci i Hrvati. Trebalo je izgraditi povjerenje i mi smo ga izgradili i popravili odnose", kaže slovenski predsjednik.
Energetska suradnja
Pahor kaže kako je atmosfera između hrvatskog i slovenskog naroda vrlo dobra jer imaju povjerenja jedni u druge i moguće je naći rješenja koja će koristiti oboma.
"Uvjeren sam da će predsjednici vlada i ministri potpisati sporazum. Sve je to moguće jer su odnosi među državama uredni i prožeti atmosferom povjerenja", kaže.
Milanović kaže da su to mali problemi u odnosu na probleme ljudi koji gube živote u Ukrajini. "Imam moralnih problema s ovim, govoriti o tim stvarima kao odvojenima, Sve se svodi na jedno, taj rat treba što prije zaustaviti diplomatskim sredstvima. To vodi potpunom uništenju Ukrajine, kao države i nacije", kaže i dodaje da mu ljudska dužnost nalaže da govori o tome.
"Vidim što ulica misli, ne uličari. Kad smo kod energetike, naši problemi su nikakvi kad vidimo probleme onih koji ih stvarno imaju. Ove zadnje mjere oko ekstraprofita treba pametno usmjeriti, kalibrirati", kaže predsjednik dodajući da se radi o ogromnom novcu.
Genocid u Srebrenici
Pahor kaže kako Milanovića zna "gotovo četvrt stoljeća".
Imaju, kaže, zajednička, ali i različita stajališta. "Više od 30 godine moje karijere sam se pridržavao zlatnog pravila: Sugovornik je sugovornik, bilo da je saveznik ili ne", rekao je Pahor.
Milanović je rekao kako je novinar Pahora doveo u situaciju da ocjenjuje njegov mandat kao u Supertalentu. Od novinara je zatražio i da prestanu manipulirati njegovim izjavama o genocidu u Srebrenici te da ne dopušta da se čitavim narodima nabijaju kompleksi zbog toga, bilo da se radi o Srbima ili Hrvatima zbog Jasenovca.
Predsjednik kaže da se promijenio politički diktat pa mu isti oni koji su na njegov račun sipali pohvale sada kritiziraju sve što kaže.
Obuka Ukrajinaca u Hrvatskoj
Milanović je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao kako Vlada ima ogromne, ali ne sve ingerencije u upravljanju državom.
"Ambicija nekih ljudi da uzmu svu vlast u zemlji i zemlju pretvore u stranačku diktaturu uvijek je postojala u Hrvatskoj i ja svojom dužnošću smatram da se tome suprotstavim", kaže Milanović dodajući da to najjače osjeća kad su u pitanju stvari vezane u Hrvatsku vojsku. "Ministar je poslan u Bruxelles da preuzme obvezu u ime RH u obuci ukrajinskih vojnika. Čovjek je za to nenadležan, dobio je mig stranačkog šefa, vratio se u RH i počeo ucjenjivati prvo mene, a sad i Sabor, i to po matrici za koju sam mislio da je odavno nestala. Tako su se ponašali diktatori, to je vrsta podjele koju hrvatski narod ne zaslužuje", govori predsjednik. Mjera obuke ukrajinskih vojnika, prema njegovim riječima, služi samo pranju savjesti i pola država EU-a o toj mjeri još uvijek se nije izjasnila, a među zemljama koje su ostale tihe su Slovenija i Njemačka. "Idemo razgovarati o tome, ali ne tako da Grlić Radman ide pruzeti obvezu za koju nije nadležna ni Vlada", kaže.
"Grozno, grozno", kaže predsjednik o izjavama da ćemo "vidjeti tko je tko".
Predsjednik kaže da ćemo vidjeti hoće li se saborski zastupnici dati instrumentalizirati.
Milanović kaže da treba vidjeti zašto Austrija još uvijek šuti.
"Stvarno mi je neugodno što Pahor ovo mora slušati, ali ja nekog prostora više ni nemam. Ta vrsta kabadahijskog ponašanja je nešto što obilježava ovu vlast, a ovo je krajnji primjer uvlačenja Sabora u sukob iza kojeg stoje nečije osobne ambicije", kaže Milanović.
Politička ostavština
Na pitanje o povezanosti njihovog političkog puta s pitanjem arbitraže i da ocijene svoju političku ostavštinu po tom pitanju, Milanović kaže kako su obojica bili i premijer i predsjednik države.
"Imam još nešto malo posla ispred sebe, ali dosad, mislim da bih mogao dobiti prolaznu ocjenu, možda ne odličnu. Kao i Borut, i ja, imamo zadatak i misiju braniti interese svojih država i nacija onako kako ih vidimo i doživljavamo u okviru zajedničkih normi i to smo radili obojica", rekao je Milanović.
"Ovo je jedina perspektiva koja je stvarna i o kojoj možemo govoriti. Ti odnosi su sve bolji i bolji. Mene jedno vrijeme nije bilo, a i bez mene su se stvari razvijale i napredovale. Slovenija je odličan susjed i ako je moj doprinos u tome barem mali, mislim da zaslužujem prolaznu ocjenu", rekao je hrvatski predsjednik.
Pahor kaže da mu je 2008. bilo jasno da stiže velika kriza i da je imao nevjerojatno velike brige. "Tada sam odlučio da tražim način da sistemski reguliramo taj problem i s arbitražnim sporazumom... Uvjeren sam da će prije ili kasnije, a nije značajno da bude preko noći, odredbe arbitražnog sporazuma vrijediti jer nema bolje alternative. Nikad nisam bio za to, čak ni po pitanju širenja Šengena ili OECD-a, da blokiramo Hrvatsku, to nikako", govori Pahor. Dodaje i da kao dobru ostavštinu računa i potpis i ratifikaciju sporazuma te da smatra da svojom ostavštinom smatra dobre hrvatsko-slovenske odnose, čak i nakon odluke Milanovića da se povuče iz arbitražnog sporazuma. "Naći će se vrijeme kad će se arbitražna odluka moći ostvariti, uvjeren sam da je to jedna od najvažnijih osoba u mom mandatu i veseo sam jer sam je prihvatio", kaže.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare