Predsjednik Vlade Andrej Plenković boravi u utorak u radnom posjetu Republici Sloveniji, u Brdu kod Kranja, gdje se sastao s predsjednikom slovenske Vlade Robertom Golobom.
Golob: Tri teme
Prvo je izjavu dao Robert Golob pozdravivši sve prisutne.
“Imali smo vrlo opušten i pozitivan sastanak koji je bio radnog tipa. Pripremali smo posjet u Zagrebu, razgovarali smo o brojnim temama s namjerom koje teme na sljedećem susretu možemo zatvoriti. Mi smo istaknuli tri teme – područje energetike, područje nadzora migracija i gospodarstvo.
Što se tiče energetike, ispunjeni su svi uvjeti da potpišemo sporazum o solidarnosti između dvije država, posebno što se tiče plinskih veza, a razgovarali smo i kako sadašnji terminal na Krku proširiti s namjerom da postane čvorište za Srednju Europu i da Slovenija u tome sudjeluje. Sa suradnjom više država multilateralna rješenja pravi su put za Europu kako bismo omogućili opskrbu plinom.
Govorili smo o Krškom jer postoji zanimanje na obje strane da dođe do realizacije novog bloka u nuklearnoj elektrani. Hoće li EU nuklearnu tehnologiju uspjeti svrstati u čiste tehnologije i osigurati sredstva – slažemo se da ćemo ustrajati na europskom putu.
Što se tiče migracija, ulazak Hrvatske u Schengen je Slovencima olakšao put u Hrvatsku što ukazuje da je to bila ispravna odluka i da je to i nacionalni interes Slovenije. Nažalost, u istom smo razdoblju zabilježili porast ilegalnih migracija u Sloveniji. Zato smo predložili da s Italijom nađemo rješenja.
Govorili smo o gospodarstvu, položaju energetskih društava i njihovom položaju na oba tržišta. Regulirali smo cijene za domaćinstva i gospodarstvo, ali dolazi do raznih zahtjeva energetskih društava za kompenzacijom gubitaka. Uspostavit ćemo zajedno mehanizme koji će biti pravedni prema svim zahtjevima. Mislim da ćemo uspjeti u tome. Ovaj je sastanak bio dokaz prijateljske atmosfere između dviju država”, zaključio je.
Plenković: Veliko postignuće u odnosima
Potom se obratio Plenković također pozdravivši sve i zahvalivši na pozivu.
“Drago mi je da nastavljamo odličan dijalog sa Slovenijom, da želimo unaprijediti odnose, učiniti ozračje još bližim i u cilju rješavanja otvorenih pitanja. Zadovoljan sam da u sedmoj godini mandata u Hrvatskoj odnosi sa Slovenijom nisu bili politički problem. To je veliko postignuće. To je plod političkog dijaloga. To se reflektiralo na današnjem susretu”, rekao je Plenković zahvalivši Sloveniji na potpori pri ulasku u Schengen i Eurozonu.
“Dosegli smo robnu razmjenu od preko 7 milijardi i 220 milijuna eura, to je značajno partnerstvo u gospodarskoj domeni. Kad je riječ o turizmu, prošle godine je došlo 1.570.000 slovenskih turista i to Sloveniju svrstava na drugo mjesto po dolascima nakon Njemačke.
Uz ove tri teme o kojima je govorio premijer Golob, dotaknuli smo se i tema koje niz godina jesu na dnevnom redu. Sugerirali smo pragmatično rješenje oko ribara, i hrvatskih i slovenskih, i to džentlmenski način koji bih rasteretio. To bi bio dobar signal u pravom smjeru.
Što se tiče energetike, spremni smo dovršiti sve potrebno da bi se potpisao sporazum. Spremni smo terminal na Krku unaprijediti u pogledu kapaciteta čime bi on dobio regionalni srednjeeuropski značaj. Suradnja koja bi bila sufinancirana europskim sredstvima kad je riječ o plinovodima, da poveže Sloveniju, Austriju itd., da ga iskoristimo na dobrobit srednjeeuropskih građana. Naši će eksperti pripremiti rješenja.
Što se tiče migracija, Hrvatska ima 6.700 policajaca. Spremni smo u suradnji s Italijom i Slovenijom nastaviti razgovore da dogovorimo zajedničke mehanizme osiguravanja i sprečavanja nezakonitih migracija te slanja poruke pouzdanosti. Spremni smo potpisati i sporazum o policijskoj suradnji. Vjerujem da će se sve dogovoriti do dolaska premijera Goloba u Hrvatsku.
Želimo da svi gospodarski subjekti imaju dobar i jednak tretman i da normalno posluju i ostvaruju svoje ciljeve.
Razgovarali smo o situaciji JI Europe, posebno BiH. Slažemo se oko proširenja i reformskih procesa. Kad je riječ o strateškim pitanjima poput Ukrajine, pozicije Hrvatske i Slovenije su bliske.”
O tužbi ribara
Nedavno su se, podsjetimo, slovenski ribari zbog brojnih kazni za ribolov u Piranskom zaljevu obratili Europskom sudu. No i hrvatski ribari i dalje dobivaju kazne od slovenske policije.
“Što se tiče arbitraže, stajališta država su jasna. Za Sloveniju je arbitraža činjenica i od toga ne odustajemo. Što se tiče položaja ribara, Slovenija je obavezna u skladu sa zakonima pomagati ribarima, a s druge strane mora ne provoditi neke postupke. Ne možemo raditi izvan zakona, a tužba je privatna i o tome nismo razgovarali”, rekao je Golob.
“U pitanju razgraničenja Hrvatske i Slovenije strateške postavke se ne mijenjaju. Mi smo spremni riješiti pitanje granice i na moru na zadovoljstvo obje države, a što se tiče ribara i tužbe, ne vidimo velike šanse za uspjeh te tužbe. Želimo predložiti rješenje koje bi pragmatično rasteretilo ribare prekršajnih kazni koje ih opterećuju. Obje vlade pokrivaju troškove odvjetnika u tim procesima”, rekao je Plenković.”
Uloga Slovenije kod proširenja LNG-ja i posjet Janše Ukrajini
Odgovarajući na pitanje novinarke Golob je rekao: “Imamo više opcija. Moramo uskladiti konzorcije kupaca među kojima će biti zainteresirani kupci iz Slovenije, ali i Austrije i Njemačke, te kako će plin doći do tih kupaca. Hrvatska vlada nas je informirala o mogućnostima. Lokacija Omišalj na Krku može biti jedna od ulaznih točaka za šire područje unutar EU-a. EU napušta ruski plin najkasnije kroz tri godine, sto posto prelazi na druge izvore, a jedan od tih su partnerske države na južnom Mediteranu – Egipat, Izrael – tim se putovima može dopremati ukapljeni plin.” Istaknuo je da treba promisliti o infrastrukturi i nakon analize projekta, sve će biti jasnije.
“Što se tiče posjeta Janše Kijevu, mislim da to nije vezano s našim radnim posjeto”, dodao je Golob.
Plenković se nadovezao: “Vezano uz LNG terminal, ideja je Hrvatske da bude na korist više zemalja. Zato dižemo kapacitete LNG-a u Omišlju. Da bi bio u punoj funkciju, bitno je proširiti plinovode prema Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, Mađarskoj, BiH. Hrvatska ima značajna sredstva kroz Nacionalni plan otpornosti.”
O prodaji Super Konzuma
Komentirajući otkriće N1 o prodaji Super Konzuma, obojica su rekli da su informacije dobili neposredno prije konferencije za medije.
“Nismo dobili tu informaciju i nismo o tome razgovarali. Slovenska se vlada nema mogućnosti baviti ovom temom, a Hrvatska vlada će ocijeniti radi li se o čemu spornom”, rekao je Golob.
Plenković je također rekao da nije imao informaciju.
O nuklearnoj elektrani i granicama
Govoreći o rušenju ograde na granici Golob je rekao: “Što se tiče nadzora migracija, dio je vezan na zaštitu granica. Naš prijedlog ne ide neposredno u zaštitu granica, to je u nadležnosti RH. Mi ne govorimo o jačanju na samoj granici, nego da trilateralno s državom destinacijom – Italijom – uspostavimo nadzor nad koridorom koji će omogućiti pregledno što se događa. Slovenija i Hrvatska imaju isti interes – mi smo dvije tranzitne države, oni ne ostaju kod nas. Ako pitate hoće li nekoliko stotina policajaca pridonijeti tome, da, jer će nadzirati ne samo granicu nego i dublje u teritoriju.”
“Vezano uz granice politika Hrvatske prema susjedima, onima van Schengena, jest da ne gradimo ni žice ni ograde. Imamo velike rijeke, to su prirodne granice, a drugo, zbog političkih odnosa ne želimo graditi barikade prema prijateljskim zemljama, posebno prema dijelovima BiH gdje s druge strane žive Hrvati. Zato smo sve ove godine investirali u sposobnosti granične policije, tehniku (helikoptere, dronove, termovizijske kamere…), i sad kroz suradnju sa susjedima poput Slovenije i Italije želimo učinkovito sukladno s propisima pronaći rješenja. Očekujemo da se ovaj proces koji je najavila slovenska vlada – postupno skidanje ograde i žice – nastavi, a dinamika je na slovenskoj strani”, rekao je Plenković i dodao:
“Što se tiče Krškog, zadovoljni smo da je njen vijek produžen do 2043. što je važno. Hrvatska 16 posto struje dobiva iz Krškog. Mi smo danas dobro čuli da je u slovenskoj javnosti prilično visok stupanj potpore za korištenje nuklearne energije za proizvodnju električne. Naša je pozicija jasna – ako sve odluke i kontrole budu išle prema izgradnji drugog bloka nuklearne elektrane, Hrvatska je spremna na poziv Slovenije sudjelovati.”
Drugi je to susret dvojice predsjednika vlada, a prvi put su se sastali 29. kolovoza prošle godine na marginama konferencije Bled Strategic Forum na Bledu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare