Od lipnja do rujna ove godine s naših je polica povučeno više od 50 proizvoda zbog visokog udjela etilen oksida - od plastičnog posuđa, preko dodataka prehrani sve do sladoleda, jogurta, mlijeka. Upravo bi sigurnost i kakvoća hrane trebale biti prioritet mjerodavnih službi prije nego što se hrana nađe u prodaji. U pripremi je stoga zakonski okvir koji bi trebao spriječiti dotok nekvalitetne hrane na naše police.

Hrvatska, kao i Europska unija, ima visoke standarde za kvalitetu hrane. Kontrole su česte, a povlačenja proizvoda svakodnevna. Mjerodavni ističu, građani Hrvatske jedu zdravstveno ispravnu hranu.

Unatoč podacima da je prošle godine s polica trgovinama povučeno više od 50 proizvoda, ove godine 70-ak namirnica, struka uvjerava da nema razloga za paniku. Problem je što smo “skladište” za jeftine proizvode koji su često na rubu zdravstvene ispravnosti.

“Prosječno hrvatsko kućanstvo za hranu i piće u ovom trenutku izdvaja 26 posto svog kućnog proračuna, što je gotovo dvostruko više od prosjeka EU-a. Nažalost, to onda utječe i na odabir potrošača koji su onda skloniji jeftinijim proizvodima, koji nažalost najčešće dolaze iz uvoza, upitne su kvalitete i sigurnosti”, komentirao je za HRT Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.

U pripremi je zakonodavni okvir o sigurnosti hrane, a za sprečavanje dotoka nekvalitetne hrane na police trgovina treba osigurati novi Zakon o službenim kontrolama. Njime se, kaže Tatjana Karačić iz Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane, omogućava učinkovito, bolje i svrsishodnije provođenje službenih kontrola.

Potpuno je nevažno koja inspekcija u kontroli utvrdi neispravnost proizvoda, tvrdi državni tajnik Ministarstva poljoprivrede. Europski sustav za uzbunjivanje i povlačenje hrane s tržišta u potpunosti je povezan sa svim zemljama članicama.

“To je integrirani sustav u kojem sudjeluju sve nadležne institucije svih zemalja članica, koje međusobno razmjenjuju podatke. Onog trenutka, kada u bilo kojoj članici dođe do povlačenja proizvoda, to je istovremeno, doslovce u istom trenu, poznato svim zemljama u okruženju, kao i svim zemljama članicama”, kaže Zdravko Tušek.

Aktualna tema o kojoj se najviše govori posljednjih mjeseci jest pandemija koronavirusa te koliko je ona utjecala na promjene ponašanja potrošača.

“Kako je ta promjena u ponašanju ljudi, odnosno pojačana higijena ruku i kuhinjskih i ostalih prostora, djelovala neminovno i na pojačanu sigurnost hrane. U većem dijelu žene npr. više peru ruke, čak oko 70 posto žena i 55 posto muškaraca. S druge strane, ako gledamo na fakultetsko obrazovanje, otprilike nema razlike među onima s fakultetskom spremom i bez nje. Zanimljivo je recimo i da stariji građani više peru ruke nakon kupovine”, komentirala je Sara Mirkut Vunjak iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Struka, znanstvenici i inspektori vjeruju da će i u idućoj godini uspjeti svim mjerama zaštititi domaće tržište i proizvođače od nelojalne i nekvalitetne konkurencije iz trećih zemalja.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.