Pravobraniteljica: Plaćanje testova najveći problem u pristupu ljudskim pravima

Vijesti 07. pro 202120:58 > 22:49 0 komentara
Tena Šimonović Einwalter
N1

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter gostovala je u Pressingu Ilije Jandrića.

Komentirala je i je li uvođenje covid-potvrda diskriminacija ili zaštita javnog zdravlja.

“Riječ je o mjeri koja za cilj ima zaštitu života i zdravlja građana, a ono što uvijek propitujemo kad razmatramo pojam diskriminacije, jest što je diskriminacija u pravnom smislu. Puno ljudi će diskriminacijom nazvati nešto što se čini kao nepravda, ali taj kolokvijalni pojam diskriminacije nije potpuno jednak onom u pravnom smislu”, kazala je Šimonović Einwalter.

Jesu li covid-potvrde diskriminatorne?

Navela je da uvijek moramo imati “diskriminatorno postupanje temeljeno na nekoj diskriminacijskoj osnovi, a da ujedno nije riječ o nekoj iznimci, odnosno da ne postoji opravdanje”.

VEZANE VIJESTI

“Kod covid-potvrda smo ukazali na jendu skupinu, a to su ljudi koji temeljem svojeg zdravstvenog stanja nemaju mogućnost izbora. Dakle, oni nemaju mogućnost birati hoće li se cijepiti ili ne, a kod covid-potvrda imamo tri temelja za dobiti potvrdu: cijepljenje, testiranje i preboljenje. Ove su osobe u drugačijoj situaciji u drugih i tu nam je bilo bitno ukazati da je potrebno predvidjeti iznimku”, pojasnila je pučka pravobraniteljica.

“Za sada je testiranje besplatno za djelatnike, ne i za građane”

Naglasila je da ipak jedna skupina nije prepoznata. “To su ljudi koji se nisu cijepili, a koji nemaju sredstava za testiranje. Za sada je testiranje besplatno za djelatnike, ne i za građane. Nemaju svi jednako novaca, u tome je stvar. Ovdje postoji osobito velik rizik za diskriminaciju, ali neću to reći decidirano jer to trenutno razmatra Ustavni sud.”

“Plaćanje testova mi se trenutno čini kao najveći problem u pristupu ljudskim pravima”, dodala je Šimonović Einwalter.

Osvrnula se i na prosvjede protiv covid-potvrda i koronamjera.

“Sve ono što su ustavnim zakonom predviđeni načini izražavanja nezadovoljstva i propitivanja nešto što naš Ustav dopušta. Pravo na javno okuplajnje je jedno ljudsko pravo koje je zaštićeno zato da građani mogu izazivati nezadovoljstvo. Međutim, svako pravo ima i neko svoje ograničenje”, navela je.

“Nema apsolutne slobode osim u dvije situacije”

“Nema apsolutne slobode osim u dvije situacije. Jedna je ako živite sami na pustom otoku i druga je situacija društva čak i prije praljudi, neko postapokaliptično društvo, društvo u kojem jači toljagom umlati onog koji ima nešto što on želi. Mimo toga, ako želimo živjeti u društvu i uređenoj zajednici, onda je svačija sloboda ipak limitirana”, istaknula je pučka pravobraniteljica.

Komentirala je i kakav je utjecaj društvenih mreža u ovoj pandemiji.

“Utjecaj mreža je ogroman, gotovo da nema područja života na koje trenutno ne utječu društvene mreže. Kako živimo u tom vremenu, dio ljudi to ni ne primjećuje. Društvene mreže mogu biti itekako pozitivne, ljudi se puno brže organiziraju humanitarne akcije, ali su istovremeno i način na koji se mogu organizirati itekako opasne stvari”, navela je.

N1

Pita se i koliko postojeće zakonodavstvo može odgovoriti na nove izazove koji nastaju i pod utjecajem društvenih mreža.

“Govor mržnje – priča se potpuno promijenila. Nekada nije bilo tako jednostavno da bilo tko objavi nešto što može doći do širokog broja ljudi. Sada tko god hoće misli da može objaviti što hoće. Međutim, ne može. To je pitanje govora mržnje”, rekla je Šimonović Einwalter.

“Sloboda izražavnja ima svoja ograničenja”

Navodi da su društvene mreže jedno globalno pitanje. “Vrlo teško bez globalnog odgovora možemo imati odgovor na pitanje govora mržnje, poticanja nasilja i mržnje.”

“Imamo ozbiljan problem – poplavu lažnih vijesti. Sloboda izražavnja ima svoje ograničenje kad ovorimo o govoru mržnje, ali i o širenju lažnih vijesti koje imaju potencijal ugroziti sigurnost, živote i zdravlje. Vidjeli smo u Americi da su ljudi pili svakakve supstance jer su pročitali da je to lijek protiv korone. Prestrašne priče”, rekla je Šimonović Einwalter.

Pučka pravobraniteljica osvrnula se i na neke od spornih izjava koje su se mogle čuti na prosvjedima u Hrvatskoj.

“Sigurno da je zabrinjavajuće kada netko poziva na nasilje, poziva na rat – obucite uniforme, prodajte imovinu, idemo u rat – to su poruke na koje se velika većina hrvatskih građana grozi”, kazala je.

Hrvatska odgovorna za smrt djevojčice: “To je strašno”

Europski sud za ljudska prava presudio je da je Hrvatska odgovorna za pogibiju djevojčice izbjeglice Madine Hosseini, a Šimonović Einwalter je komentirala kakve će to posljedice imati.

VEZANE VIJESTI

“Ovo za sada nije konačna odluka. Sada protječe rok u kojem ćemo vidjeti hoće li ovaj slučaj na kraju završiti na Velikom vijeću. Ako ne, onda će to ujedno biti i konačna odluka i onda kreće izvršenje presude. S ljudske strane, to je strašno. Riječ je o smrti djevojčice od šest godina. S pravne strane, odluka je vrlo detaljna i jasno”, istaknula je pravobraniteljica.

Kaže da je Hrvatska proglašena odgovornom za cijeli niz prava – prava na život, zabrana mučenja, pravo na pristup sudu…

“Sud je posebno apostrofirao pitanje učinkovite istrage”, dodala je Šimonović Einwalter.

“Nitko nije iznad zakona”

Osvrnula se i na izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića o ovoj temi, koji je osudio nasilje, ali je istaknuo i da se granica ne može čuvati balalajkama.

“Postoje pravni standardi. Čuvanje granice jest posao policije. Ali, hrvatska policija kad primjenjuje zakon ne može primjenjivati samo zakone u pogledu čuvanja granice, a neprimjenjivati zakone kada govorimo o pristupu međunarodnoj zaštiti, o temeljnim ljudskim pravima. To ide jedno uz drugo. Važno je slati tu poruku – nitko nije iznad zakona i policija mora poštivati zakon. Želimo živjeti u takvoj državi”, poručila je pučka pravobraniteljica i dodala da Europa neće moći pobjeći od pitanja migracija.

Osvrnula se na uvjete života građana koji su pogođeni zagrebačkim i petrinjskim potresom. “Žrtve potresa i dalje čekaju. Velik broj njih nema pristup doktoru, tu je i pitanje obrazovanja, psihološke pomoći… Njih 60 posto kaže i da nemaju pristup pravnoj pomoći koja im je potrebna već od obnove, a i za ostvarivanje drugih prava.”

“To je vrlo siromašno pdoručje, s kojeg se iseljava, područje koje se još nije u potpunosti nije oporavilo od rata i na sve to je došao potres. To je iznimna katastrofa”, rekla je Šimonović Einwalter.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!