Gost Newsnighta bio je Zvonimir Savić, savjetnik premijera Plenkovića za gospodarstvo i glavni koordinator zamjene kune eurom.
Na početku je komentirao najavu drastičnog poskupljenja od idućeg utorka.
“Vidjet će koliko će cijene skočiti, ali moramo se osvrnuti da bi cijene i dizela i benzina bile osjetno veće da Vlada već nekoliko puta nije intervenirala i na marže i na trošarene. U tom kontekstu, bude li potrebno, Vlada u okviru svojih mogućnosti i ograničenja će djelovati, kao što je pokazala onim velikim paketom za ublažavanje rasta cijena. Vlada svojim aktivnostima doprinosi ublažavanju posljedica rasta cijena i očuvanju kupovne moći stanovništava”, rekao je Savić.
VEZANE VIJESTI
“Svaki put kad su se mijenjale cijene goriva pitalo se što će Vlada i svaki put se vidjelo da, ako treba, Vlada intervenira. Al trebamo biti svjesni da Vlada nije jedini akter, razlozi rasta cijena su eksterni. I to nas tjera da se kao potrošači u ovim okolnostima ponašamo racionalnije nego što smo se dosad ponašali jer porast razine cijena nije samo u gorivu, a Vlada čini sve što može da ublaži takav rast. Ako procijenjimo da možemo, u okviru mogućnosti to ćemo i napraviti”, dodao je.
Ono gdje se može intervenirati su trošarine, no i tu postoji granica: “Na razini Europske unije su određene minimalne trošarine, tako da i tu posoji granica do koje se može ići. Ali ponovit ću, u sklopu svojih mogućnosti Vlada će intervenirati”.
Najbolji mogući tajming za euro
Europska komisija dala je Hrvatskoj zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu, od 1. siječnja 2023. imat ćemo euro.
“Po našem sudu, sad je sad najbolji mogući tajming jer ovakvu aktivnost smo pet godina spremali i prirpemali, ispunjavali sve reformske kriterije u roku. Ispunili smo sve ekonomske kriterije i izvješće koje je Europska komisija objavila potvrdilo je da je Hrvatska jedina od analiziranih zemalja ispunila sve kriterije koji su preduvjet ulaska u europodručje. To je rezultat napornog rada Vlade, Ministarstva financija, HNB-a… Hrvatska ulazi spremna. Ako pitate i gospodarstvenike i poduzentike i stanovništvo, velika većina potvrđuje da je to ispravan put i da je to nešto što može doprinijeti našem gospdoarstvu”, rekao je Savić.
Naglasio je da je proces intenzivne pripreme za euro krenuo 2020., u trenucima pandemije, potresa, okolnosti koje nitko drugi imao, a potom je još počeo i rat u Ukrajini.
“Ni u jednom trenutku se nismo dvoumili. Hrvatska je država, što se tiče brzine, koja je u rekordnom roku ispunila kriterije”, rekao je Savić.
Dodaje da visoka stopa inflacija neće biti problem. “Već sada države članice imaju inflaciju nižu od prosjeka Unije. Nama će ulazak u euro utjecati na jačanje konkurentnosti gospodarstva, bit će poticaj međunarodnoj razmjeni, što automatski znači poticaj daljnjeg zapošljavanja, poticaj rastu BDP-a. Sve to čini naše gospodarstvo otpornijim, ali i naše stanovništvo, nastavlja se trend rasta plaća, a to je nešto što kompenzira inflaciju i čuva kupovnu moć našeg stanovništva.”
Svi se boje “lovaca u mutnom”, odnosno da bi neki mogli iskoristiti prelazak s kune na euro za neopravdano dizanje cijena. Postojat će zaštitni mehanizmi, kaže Savić.
“Svjesni smo da postoje takve mogućnosti i naravno da smo pratili i druge zemlje koje su prolazile ovaj proces i uveli sve zaštitne elemente koje su te države imale. Nekoliko ih je – praćenja cijena, DZS će pratiti u devet gradova, kao i stotinjak artikala, cijene, anomalije, javno to prezentirati, imamo aktivnosti vezane i uz udruge potrošača koje će pratiti kretanja, ne samo cijena, nego je li iskazivnaje po fiksnom tečaju transparentno, imamo i etički kodeks koji će biti ponuđen svim tvrtkama, poduzetnicima, čime bi se oni obvezali da ničime neće zlorabiti proces ulaska u euro. Ako udruge ili sami potrošai zamijete neku anomaliju, postojat će mogućnost da se to prijavi i sankcionira. U tom segmentu ne vidimo nekih opasnosti”, rekao je.
Jesu li ukinute “crne liste” i konkretne kazne u zakone za potencijalne prekršitelje?
“Nije se odustalo od ‘crnih lista’. Sve aktivnosti postoje pa čak i ovakve nekakve liste koje se u biti odnose na konkretne prijave. I udruge potoršača koje će biti angažirane za praćenje, i one će prijaviti inspektoratu sve što zamijete. I potrošači će moći prijavit. Imat ćemo dovoljan niz mehanizama, na razini države, udruga potrošača, u krajnjoj liniji i ponašanje samih trgovaca će doprinijeti u nekoj situaciji da svedemo takve zloporabe na minimum”, odgovorio je Savić te dodao da će građani kune za eure bez naknade moći mijenjati od 1. siječnja iduće godine.
Kada se mijenjao hrvatski dinar u kunu dogodile su se brojne prevari, poznati su bili i tzv. “torbari”. Postoji li i ovaj put takva mogućnost prevara kad će se sklanjati kune, jesu li osigurani hangari?
“Jesu. Govorimo o uistinu velikoj količini novca. Oko 320 milijardi kuna je u opticaju. Ukupno 500 milijardi kuna ukupno tiskanih novčanica imamo, to je, da ih složite u niz jednu na drugu 50 kilometara. Imamo 1,1 mlijardu kovanog novca. Naravno da to treba negdje spremiti kad bude došla zamjena. Tiskane novčanice ići će u trezor HNB-a, a za kovanice kojih je više i koje su teže, priprema se jedan hangar u Vojarni Croatia u Zagrebu. Na prilično sigurnom mjestu će se čuvati. Mislili smo naravno i o tim sigurnosnim aspektima, svjesni smo tih rizika, Hrvatska već u tome ima iskustva. U tom sigurnosnom i aspektu transakcije učinili smo sve da imamo osiguran ‘smještaj’ i za kovanice i za papirante novčanice”, kazao je Savić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare