Je li zamrzavanje cijena dugoročno održiva odluka? Budući da se žale poljoprivrednici, stočari, peradari, možemo li očekivati nestašicu nekih namirnica? Tko u sezoni od domaćih proizvođača najviše profitira ili profitiraju li tek trgovački lanci? Gošća Novog dana bila je Zvjezdana Blažić, stručnjakinja za prehrambenu industriju i poljoprivredu.
Istraživanje GfK-a otkrilo je popis od 64 artikla za koje potrošači danas izdvajaju dva puta više nego krajem 2020. godine. Službena inflacija u Hrvatskoj iznosi 10,5 posto, a u segmentu hrane 15.3 posto, no neke namirnice dvostruko su skuplje
“Pojedine analize, pa i na globalnoj analizi, pokazuju da su prošle godine, kada je započeo ogroman rast cijena primarnim poljoprivrednim proizvodima, anjviše zaradili commodity trgovci, oni koji trguju poljoprivrednim sirovinama. Njihove zarade su bile i tri puta veće nego godinu ranije. Zaradile su bank, zaradili su hedge fondovi, naravno da ima špekulacija. Proizvođači, oni primarni poljoprivredni, imaju najmanje marže, onda na to ide industrija, trgovina… Cijeli je lanac do krajnje cijene”, rekla je Blažić.
Poskupjela je stočna hrana pa tako redom sve u tom dijelu proizvodnje. Prije godinu i pol dana je kamion hrane bio 62 tisuće, a sad je 125 tisuća kuna. Žale se u svinjogojstvu, žale se peradari, postoje li rizici od nestašice mesa ili jaja? Vlada je ogrnaičila cijenu nekih proizvoda.
“Cijene i globalno i u Europi pomalo padaju, stabiliziraju se i u velikom dijelu kategorija se taj pad primjećuje. Što se tiče intervencije Vlade, to je osam prozivoda, najveći problem intervencije je svinjsko meseo i pileće. Te kateogorije koje su sada zamrznute, prozivođači će imati problema i morat će za dio drugih proizvoda dizati cijene da bi na neki način zaštitili svoju profitabilnost”, kaže Blažić.
Dodaje da od kada je nastupila kriza koja je počela covidom, nismo imali nikakve nestašice. “I dok god naše zajedničko tržište funkcionira na ovaj način mlislim da ne bismo niti mi trebali biti ugroženi, ali ono što je veliki problem je da zaista nemamo dovoljnu proizvodnju hrane. Nikad nećemo biti samodostatni sa svim kategorijama, ali imamo prirodni potencijal za značajno veću proizvodnju nego što ona sad je.”
Cijeli razgovor pogledajte u videu:
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!