Hrvatski sabor u ponedjeljak ulazi u posljednji redovni radni tjedan u ovoj godini, no predsjednik Sabora Gordan Jandroković nije isključio ni mogućnost izvanredne sjednice, odnosno zasjedanje i nakon 15. prosinca.

Ostavljam rezervu ako još nešto dođe iz Vlade što je važno za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) i mora biti usvojeno do 1. siječnja, moguće je i izvanredno zasjedanje, najavio je Jandroković.

Sabor će redovan rad zaključiti u četvrtak, 15. prosinca glasovanjem o nizu akata, među kojima su ustavne promjene i obuka ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj u sklopu misije EUMAM.

U četvrtak glasovanje, za odluku o Ukrajini 101 glas

I dok vladajućima za ustavne promjene, koje su u drugom koraku, treba obična većina, dakle 76 glasova, za odluku o obuci ukrajinskih vojnika moraju imati dvotrećinsku, 101 glas.

Prije tri dana, nakon provedenih konzultacija, još nije bilo jasno hoće li vladajući uspjeti pridobiti oporbu za da svoj glas za spomenutu odluku.

Do četvrtka i glasovanja, zastupnici moraju raspraviti niz važnih zakona, od onoga o ekstraporezu do dva zakona ključna za zdravstvenu reformu.

Prema zakonu o ekstraporezu, odnosno o dodatnom porezu na dobit, obveznici tog poreza bit će tvrtke s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Plaćat će ga one koje su u ovoj godini imale prihod veći od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Prikupljena sredstva u prvom redu će biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, pa dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa, tumači Vlada koja ga je predložila.

Zakoni za zdravstvenu reformu

Sabor će o ekstraporezu raspravljati u utorak, srijeda je rezervirana za izmjene zakona o zdravstvenoj zaštiti i o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Slijedom njih, osnivačka se prava općih bolnica s županija prenose na državu, povećava maksimalan iznos participacije pacijenata u troškovima zdravstvene zaštite s 2000 na 4000 kuna.
Svaka županija imala bi po jedan dom zdravlja, domovi bi značajno proširili djelatnosti, trebali bi dobiti psihološke, logopedske i druge specijalističke usluge.

Na početku posljednjeg radnog tjedna, Sabor će raspraviti prijedlog novog zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.

Vlada od 1. siječnja najavljuje značajno povećanje naknade za trogodišnji dopust za blizance i treće dijete, sa sadašnjih 2. 328 kuna na 4.175 kuna.

U istom iznosu najavljuje i povećanje novčane potpore za roditelje djeteta s težim smetnjama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do njegove navršene osme godine.  Po prvi put će se urediti i pravo na udomiteljski dopust, priznat će se u trajanju od šest mjeseci do sedme godine djetetova života.

Pravo na očinski dopust i posvojiteljima

Pravo na očinski dopust, koji traje 10, odnosno 15 dana, ovisno radi li se o jednom djetetu ili blizancima, i koji u cijelosti pokriva država, dobit će i posvojitelji.

Prije tog zakona, Sabor će raspraviti izmjene zakona o strancima i o nadzoru državne granice kojima se, nakon što je Hrvatska postala članica šengenskog prostora, stvaraju pretpostavke za primjenu šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj.

Od stupanja na snagu Šengenskog provedbenog sporazuma dosadašnja hrvatska državna granica s trećim zemljama postaje vanjska granica Europske unije.

Od 1. siječnja 2023. ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, dakle sa Slovenijom i Mađarskom, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama.