Gost Newsrooma bio je Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji je komentirao prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama oko kojega i dalje ne prestaju reakcije.
Registar birača ili popis stanovništva, to je posljednji u nizu problema koji prate novi prijedlog izbornih jedinica. Što znamo? Znamo da u registru birača ima gotovo pola milijuna ljudi viška nego punoljetnih stanovnika prema popisu stanovništva. Upravo se na osnovi takvog registra izrađivao i novi Zakon o izbornim jedinicama pa i oporba i stručna javnost dovode u pitanje legitimnost izbora bude li prijedlog ostao u svojoj sadašnjoj verziji. Da bi obranio status registra, premijer Andrej Plenković je rekao da je to i prema zakonu jedini dokument koji se koristi kod izbora. Također, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je da se registar postepeno sređuje te da ne može policija samo tako upadati ljudima u domove.
“Oni kažu da vode business as usual, ali očito nema snažne političke volje da se to riješi. Ne može se to u tjedan dana, ali se mora riješiti, mora se mijenjati zakonski okvir, za to je potrebna politička volja, a toga u ovom trenutku nema”, kaže Šalaj.
“Temeljno načelo jednakosti biračkog prava ovim prijedlogom je zadovljeno ako se kao baza uzima registar birača, ako se uzima popis stanovništva, onda već dolazimo u pitanje, ali čini mi se da je to gledano iz perspektive premijera i vladajuće većine riješena stvar. Dogodilo se nešto vrlo loše, jedna izjava premijera govori da Hrvatska nakon 30 godina postojanja ne može na vjerodostojan način provesti popis stanovništva. Premijer u javnosti govori kako je registar birača vjerodostojniji od popisa stanovništva koji je proveden 2021. Tako bar izlazi iz njegovih riječi”, dodao je.
Šalaj naglašava da prijedlog Zakona nije dobar jer nije riješio još jedan problem. “I dalje radi frankenštajnske izborne jedinice, u nekim elementima je još gori od suspendiranog, do listopada važećeg zakona.”
Prijedlog, kaže Šalaj, načelno nije dobar, a nije siguran ni ide li na ruku HDZ-u, kao što neki govore. “Nisam siguran da HDZ može dobro procijeniti da im novi model odgovara. Slijedili što je Andrej Plenković rekao u veljači nakon odluke Ustavnog suda. On je rekao da će promjene biti tehničke, minimalne i da nećemo otvarati raspravu o izbornom sustavu. Sve što se poslije događalo samo je potvrdilo tu tezu. To može značiti da je premijer jako politički moćan, a može značiti i da se pomalo udaljava od demokratske prakse”, rekao je.
Šalaj je komentirao i dogovor premijera sa sindikatima prema kojem će od lipnja za 219.000 zaposlenika u državnim i javnim službama rasti plaće od 60 do 100 eura.
“Mislim da to prolazi ispod radara javnosti, ovo što radi aktualna Vlada na čelu s premijerom je jako loše, ona zapravo uništava sustav kolektivnog pregovaranja. Odlukom da pregovaraju pojedinačno s pojedinim strukama – doktorima, sucima, profesorima… Vlada zaobilaznim putem slabi snagu sindikata. Ovo povećanje plaća nije stalno povećanje koeficijenata, nego neki privremeni dodaci. To iz političke perspektive HDZ-a može biti dobro, ali je dugoročno loše za sustav kolektivnog pregovcaranja”, smatra Šalaj.
Zašto su onda sindikati zadovoljni i zašto govore da je ovo “najsindikalniji” dogovor ikad? “Jedan dio sindikata aktivno drži premijeru ljestve u tome”, odgovorio je Šalaj.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare