Stanovnici Slavonskog Broda udišu najzagađeniji zrak u Europskoj uniji, pokazala je analiza Europske agencije za okoliš. Nebo iznad njega puno je opasnih lebdećih čestica PM 2,5. Samo ove zime grad na obali Save 11 puta završio je u ljubičastom, što je najveća razina zagađenja.
Slavonski Brod neslavni je rekorder po onečišćenju zraka u Europskoj uniji. Iza sebe je ostavio dosadašnjeg šampiona, grad Nowy Sącz iz Poljske. Iako struka još nema odgovor odakle Brođanima toliko onečišćenje, smatraju da je u pitanju sam položaj grada, ali i ruža vjetrova.
Trenutačno je najopasnije onečišćenje lebdećim česticama PM 2,5. Može se dogoditi da imamo povećan sumporovodik, rijetko sumpor-dioksid, a u zimskim mjesecima može biti i benzen. Lebdeće čestice su opasne jer ulaze u organizam i krvotok’, objašnjava za tportal Petar Tot Đerđ, v.d. predsjednika Udruge Eko-Integral, građanske inicijative osnovane prije 13 godina.
Rafinerija nafte
Problema s onečišćenim zrakom Brođani imaju puno dulje od toga. Poklopilo se sve nekako s radom rafinerije nafte u susjednom Bosanskom Brodu. U žižu javnosti dospjeli su nakon havarije u tom postrojenju. Stoga se pitaju događa li se što u tom postrojenju.
“Možda rafinerija u ovom trenutku ne radi, imali su određenih problema. No nitko ne zna točno što se tamo dogodilo i što se sada događa. Vjerojatno nešto mora raditi”, nagađa čelnik udruge koja se zalaže za čist zrak.
Kaže da u gradu postoje tri skupine zagađivača. U prvu pripada i bosanska rafinerija, ali i drugi onečišćivači koji se nalaze u radijusu od oko 100 kilometara, pa u njih ulaze određene veće termoelektrane, kao i druga veća industrijska postrojenja. Pritom ističe gradove u susjednoj BiH, Tuzlu, Zenicu i Banju Luku, koji su im blizu “zračnom linijom”.
“Imamo i domaće onečišćivače, a to su oni u Slavonskom Brodu, unutar ograde Đure Đakovića, pa odlagalište otpada, koje može biti djelomični zagađivač. U treću skupinu onečišćivača pripadali bi oni koji imaju veze s loženjem, poput Brod plina, ali i manji objekti, kao što su kuće koje za grijanje koriste biomasu. U Bosanskom Brodu lože i ugalj, pa se može dogoditi da južnim vjetrovima sve to dođe do Slavonskog Broda”, tumači Tot Đerđ te ističe da se dolazi do onoga što jest problem, a to je položaj grada.
Prirodni zid
Dok je s juga omeđen rijekom Savom, sa sjevera kao prirodnim zidom ograđen je Papukom i Diljem. A pretpostavlja se da 40 posto onečišćenja dolazi iz susjedne BiH, odnosno s juga.
“S južne strane smo otvoreni i tu je moguć ulazak onečišćenja koje nas ne može proći jer se sjevernije nalaze planine, ne toliko velike, ali dovoljne da onečišćenje ne može proći”, otkriva mogući ključ problema.
Pomak nabolje, kaže, dogodio se na graničnom prijelazu koji je bio zagušen ogromnim prometom teških kamiona. Znalo ih je ondje biti između 80 i 100. Sada više nisu u prometu, nego su parkirani uz cestu.
Dugoročno rješenje
Postoji li dugoročno rješenje za čišći zrak u Slavonskom Brodu?
“Trebalo bi se točno znati tko, kada i čime zagađuje zrak. To su posebna mjerenja. Akcijskim planom predložili smo da se jednom do dva puta kontroliraju veći zagađivači. Može se postaviti i mobilna mjerna postaja koja bi se selila po potrebi s jedne na drugu lokaciju, a prema rezultatima mjerenja sankcionirali zagađivači. I sam grad predstavio je 18 mjera”, kaže Tot Đerđ.
Kako bi se smanjilo zagađenje, Slavonski Brod u vrtiće i škole ugrađuje plin, grade se biciklističke staze i ekološka rasvjeta. Brođani često zbog svojeg problema pišu i samom vrhu hrvatske politike te ih pozivaju u grad.
Pitanje onečišćenja zraka u Slavonskom Brodu našlo se u petak i na dnevnom redu Hrvatskog sabora.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!