Kada se pokrene priča o euru, ono što najviše brine građane jest da će dolaskom eura sve poskupjeti.

Premijer Andrej Plenković i guverner Boris Vujčić u četvrtak su nakon sjednice  Nacionalnog vijeća za uvođenje eura stali pred novinare te govorili o uvođenju eura u Hrvatsku. Plenković je kazao kako su uvjereni da ćemo biti spremni ući u europodručje 1. siječnja 2023. godine, a Vujčić je nadodao da do tada imamo 18 mjeseci te moramo raditi “punom parom”.

Je li Hrvatska spremna za taj korak i je li spomenuto razdoblje dovoljno da se sve pripremi? Ekonomski analitičar dr. sc. Petar Vušković smatra da u tehničkom smislu euro možemo brzo uvesti.

“Hrvatska je već visoko euroizirana. To znači da je kuna samo valutni maneken. U tom smislu smo spremni za euro. Moramo napraviti konverziju kune, prilagoditi sustav bankomata, uskladiti računovodstvene stavke”, kazao je Vušković za Net.hr.

Kada se pokrene priča o euru, ono što najviše brine građane jest da će dolaskom eura sve poskupjeti.

“Do rasta cijena zbog uvođenja eura neće doći jer rast cijena dominantno ovisi o kretanju cijena sirovina i energije. Ako se pogledaju zemlje koje su uvele euro, rast cijena je iznosio najviše neznatnih 0,3 posto. Godišnja inflacija je za primjer jedan posto”, pojasnio je Vušković i dodao:

“Euro će smanjiti rate kredita. Zemlje koje imaju euro se smatraju valutno sigurnijima pa je i cijena kapitala niža. Euro znači više od dvije milijarde kuna tržištu koje su mjenjačnice i banke uzimale na mjenjačkim poslovima”, odgovara nam Vušković na pitanje o promjenama koje bismo mogli osjetiti kada se uvede nova valuta.”