Sukladno novom Zakonu o socijalnoj skrbi, a koji se dugo sklapao, svaki primatelj socijalne pomoći mora dati jamstvo da će se nakon njegove smrti državi vratiti novac potrošen na ime socijalne naknade, i to na temelju državne zabilježbe na nekretnine, čak i one u kojima primatelji pomoći i njihova djeca žive.
Rijeka ljudi pred zagrebačkom pučkom kuhinjom. Sve je skupo pa od mirovina i socijalnih naknada koje primaju, najsiromašniji nemaju dovoljno ni za svakodnevni obrok.
“S obzirom na to da dolazim ovdje svaki dan, ne mogu od obiteljske mirovine koju primam, ne mogu. Ali dobro dođe što ovdje dođem”, kaže nam Jasna, korisnica pučke kuhinje.
Potez države koja prema odredbama novog Zakona o socijalnoj skrbi od 1. siječnja upisuje zabilježbu tražbine i na jedinu nekretninu korisnika socijalnih naknada izaziva ogorčenje među ovim ljudima, ali pred kameru ne žele.
Fra Vladimir Vidović, voditelj pučke kuhinje u Domu sv. Antuna, smatra da će nove odredbe zakona utjecati na odluku građana: “Utjecat će sigurno. Ljudi će sigurno dobro razmisliti hoće li i dalje primati socijalnu naknadu što će automatski imati posljedicu da će ti ljudi morati tražiti pomoć na drugim mjestima. Jedno od tih mjesta smo mi.”
Još će se ispitati zakonska odredba
Resorni ministar brani takav postupak.
“Korisnik te zakonske obveze nema rizika da će mu se za života išta dogoditi od strane države”, rekao je Marin Piletić.
No, što kad u istoj toj kući živi i cijela siromašna obitelj pa nakon smrti korisnika djeca i supružnik nemaju odakle vratiti državi iznos socijalne pomoći?
“Postoji zakonska obveza da vlasnici nekretnine u dogovoru sa Zavodom za socijalni rad dogovore mogu li biti oslobođeni plaćanja koje je preminuli korisnik dobio. Nije jedan kroz jedan da će netko ostati bez nekretnine, to nije namjera ni zakona ni pružanja socijalne pomoći. Ispitat ćemo tu zakonsku odredbu”, istaknuo je ministar Piletić.
Najmanje 530 ljudi već odustalo, 30-ak tisuća na udaru
Među primateljima socijalne naknade puno je starijih ljudi, slabije obrazovanih, mnogi ne razumiju zašto im se država upisuje na kuće i koje su im opcije. Pa odustaju od socijalne nakande.
“Najmanje 530 ljudi je odustalo od zajamčene minimalne naknade jer su se bojali”, upozorava pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.
Zbog ovakve i niza sličnih loših odredbi u aktualnom zakonu, profesorica i stručnjakinja za socijalnu politiku napustila je radnu skupinu kad se zakon pripremao. Olja Družić Ljubotina, profesorica s Pravnog fakulteta u Zagrebu kaže: “To je uvijek bilo pravo, a ne kreditiranje. Mislim da puno tu ide stava donositelja politika da se to pravo mora zaslužiti. To je kriv način gledanja i vrlo socijalno neosjetljiv.”
Računa se da pod udar ove odredbe može doći 30-ak tisuća korisnika socijalnih nakanda. Koja će korist biti za državu od takve vraćene socijalne pomoći, ministar financija ne zna. A što misli o svemu, ne želi reći.
Struka zaključuje da je ovakav institut apsolutno neprimjeren u državi u kojoj je svaka peta osoba nezaposlena, a je li i neustavan – moglo bi se ispitivati i na ustavnom sudu jer stručnjaci koji se bave siromašnima razmatraju mogućnost ustavne tužbe.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
pročitajte još
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!