Senada Šelo Šabić iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose gostovala je u N1 Studiju uživo te je komentirala situaciju oko "non-papera" koji navodno potpisuje Janez Janša.
“Strašno je što opet prizivamo ratne teme i podjele granica, i to je u svakom slučaju korak unatrag”, rekla je na početku.
Kazala je i da se još uvijek ne zna je li dokument, koji je objavljen u nekoliko regionalnih portala, autentičan.
“Ne možemo potvrditi vjerodostojnost dokumenta. Ali indikativno je što Janša nije zanijekao svoje autorstvo dokumenta. Špekulacije nikad nisu dobrodošle, ali netko ga je sastavio”, rekla je.
VEZANE VIJESTI
Osvrnula se i na izjavu Boruta Pahora koji je u BiH pitao hoće li se ikada mirno podijeliti:
“Da, to je bilo u veljači i odmah je procurilo u javnost i time ovaj nastavak, ovaj non paper, dobiva jednu drugu dimenziju. Jesu li se zaista vodili razgovori na ovu temu i vode li se?”, veli.
Dodaje i kako u “non-paperu” stoji kako bi se upravo o toj temi trebali voditi razgovori:
“Jedna od uputa je da će se obavljati razgovori s državnicima unutar regije i međunarodnim političarima i ako je to istina, dobivate neku vezu. Nezgodno je kada su teorije zavjere u pitanju, puno različitih teorija se može provesti, ali čut ćemo što će Pahor reći. Ali činjenica je da je to rekao, i da se sve češće u EU govori da se proces reintegracije BiH nije dovršen i može li se ona razdijeliti na miran način”.
Šelo Šabić kaže i kako ne zna koji su strateški interesi Slovenije u ovom slučaju:
“Jedno objašnjenje može biti da Slovenija unutar svog predsjedanja želi na dnevni red staviti pitanje podjela na zapadnom Balkanu i dati doprinos pozitivnom procesu podjela. Ali ovo mi se ne čini kao pozitivan doprinos. Drugo objašnjenje veže se za Mađarsku ili Rusiju, odnosno da Slovenija odrađuje neke poslove za aktere koji još nisu izašli na scenu”.
“Ja mislim, dosad sve što znamo o situaciju u BiH je da se BiH mogla razdružiti na miran način, ona bi to proteklih godina već napravila. Ideje o prekrajanju granica i zamjene teritorija, stalno se povlači pitanje da Srbiji gubitak Kosova treba kompenzirati Republikom Srpskom. Poteže se i pitanje Hrvata u BiH i mislim da to nije moguće i da je vrlo opasno.
Nažalost ta pitanja su trajno povezana ili barem dok se trajno ne riješe statusi BiH i Kosova i mislim da je tu uloga Srbije ključna i da se moraju suočiti s pitanjem razrješenja statusa Kosova. SAD imaju druge prioritete. Kad se veliki igrači povuku, mali izađu na površinu. Nadam se da će ovo biti ozbiljno shvatiti iako se ne zna je li dokument autentičan i da će zazvoniti zvona uzbune jer bilo kakav sukob bi bio strašan za EU”, objašnjava.
Na kraju je govorila o uređenju BiH:
“Za BiH je ključno hoće li biti uređena po građanskom ili etničkom principu. Imamo neke formalne rokove koji su do kraja 6. mjeseca koji su odraz pritiska, a ne stvarnog stanja. Ključno je pitanje idemo li s progresivnim idejama gdje je temeljni princip taj da je građanin nositelj prava, a onda se sva grupna prava mogu štititi drugim instrumentima ili idemo u ovaj princip plemenskog razdruživanja gdje ljudi ne mogu živjeti zajedno jer su drugačijeg etničkog porijekla.
Dok EU ne odluči kako vidi BiH teško će osnažiti unutarnje snage u BiH koje su građanski orijentirane”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare