Bliži se kraj projekta "Tajni kupac za zaštitu potrošača u procesu uvođenja eura u Republici Hrvatskoj". Projekt, naime, traje do isteka razdoblja obveznog dvojnog iskazivanja cijena u kunama i u eurima, što znači još samo sljedeći mjesec.
Hrvatska udruga za zaštitu potrošača (HUZP) sa sjedištem u Zagrebu jedna je od šest udruga koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u ljeto 2022. odabralo na natječaju za sudjelovanje u ovom projektu.
Tajni kupci HUZP-a od kolovoza prošle godine prate kretanje cijena 60 proizvoda i 36 usluga u Zagrebu, Sisku i Puli, dok ostale dijelove Hrvatske “pokrivaju” tajni kupci iz preostalih pet udruga uključenih u projekt. Sve utvrđene nepravilnosti prijavljivali su Državnom inspektoratu.
“Smisao je iznenađenje, a ono je izostalo”
No, projekt je imao svoja ograničenja budući da su svi poslovni subjekti, kao i roba i usluge čije se kretanje cijena prati, unaprijed zadani. Izostao je faktor iznenađenja jer su trgovci znali koje robe i usluge tajni kupci kod njih “skeniraju”.
“Mi od početka pratimo jedne te iste proizvode i usluge, a smisao tajnog kupca je iznenađenje, da nitko ne zna kada će doći i koje proizvode će popisati. Trgovci su već nakon prvog našeg izvješća vidjeli gdje i koje cijene pratimo. Da smo imali slobodu otići danas u ovaj, sutra u onaj dućan pa pratiti sad ovaj, sad onaj proizvod – bilo bi svega i svačega. Ovako 17 mjeseci pratimo jedno te isto”, kazala nam je Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača.
Svakoga mjeseca samo poskupljenja
Ona ističe da u dosadašnjih 15 mjeseci sudjelovanja u ovom projektu, tajni kupci HUZP-a nisu zabilježili niti jedno jedino pojeftinjenje. Samo poskupljenja.
“Ako je pojeftinjenja i bilo, tada su to bile trgovačke akcije nakon kojih su cijene vraćene na staro ili cijene proizvoda ograničenih Vladinim mjerama. Mimo toga, baš nijedan proizvod koji smo pratili nije pojeftinio u ovom razdoblju”, ističe Knežević.
To se može pročitati i u njenim mjesečnim izvješćima.
“Uglavnom samo poskupljenja, ništa nije pojeftinilo”, napisala je u izvješću za ožujak ove godine. “Tajni kupci se stalno nadaju da će naići i na neko pojeftinjenje, ali ništa od toga”, napomenula je u svibnju. Pa u lipnju: “Nismo još uvijek zabilježili da je nešto pojeftinilo, ali zato stalno bilježimo poskupljenja.” I u kolovozu je napisala kako “opet ništa nije pojeftinilo.” U listopadu također.
Cijena joj zamrznuta, a čokolada ipak poskupjela
U rujnu, nakon što je Vlada donijela odluku da mjeru ograničenja cijena proširi na tridesetak proizvoda, tajni kupci uočili su jedan paradoks.
“Poskupjela je mliječna čokolada, čija je cijena bila ograničena jer je dotadašnja cijena bila niža od ograničene. Trgovac je iskoristio priliku i povećao cijenu za 40 centi, tako da čokolada sada ima ograničenu cijenu, ali je potrošači plaćaju više nego prije ograničenja”, rekla nam je Knežević.
Upozorila je na još jedan trik trgovaca, ne svih, a tiče se obveze dvojnog iskazivanja cijena u eurima i u kunama, koje je na snazi do kraja ove godine.
“Nažalost, gotovo sve cijene su ispisane velikim brojkama u eurima i sitnim brojkama u kunama, tako da bi većini kupaca trebalo povećalo da bi ih pročitali i usporedili”, kaže.
Produljenje roka dvojnog iskazivanja cijena?
Inače, HUZP je oslao Ministarstvu financija prijedlog da se dvojno iskazivanje cijena produlji još šest mjeseci – do 1. srpnja sljedeće godine – ali odgovor zasad nisu dobili. U međuvremenu je ministar financija Marko Primorac u javnosti više puta izjavio da za produljenjem obveze dvojnog iskazivanja cijena nema potrebe te da će ono završiti sa zadnjim danom ove godine.
Knežević smatra da bi rok dvojnog iskazivanja cijena trebalo produljiti jer se mnogi kupci, naročito stariji ljudi, još uvijek teško snalaze u cijenama u eurima.
“Trgovci koji to žele mogu ostaviti dvojne cijene, ali to će mahom učiniti mali trgovci. A ljudi se definitivno ne snalaze. Sam guverner HNB-a na jednom je skupu rekao da i on još preračunava cijene iz eura u kune, dok ministar Primorac kaže da su ljudi navikli na cijene u eurima. Problem je što je inflacija visoka. Da su cijene normalne, da stalno ne rastu, ljudi bi se lakše navikli”, kazala je Knežević.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare