I oporba i vladajući podržali su u utorak u saborskoj raspravi prijedlog o potvrđivanju Međunarodne konvencije o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka, kako bi ona postala dio pravnog poretka RH.

Tom se Konvencijom Hrvatska priključuje jačanju mehanizama međunarodne suradnje na prevenciji i  sankcioniranju.

Stipo Mlinarić (klub Domovinskog pokreta) Konvenciju drži značajnom za RH s obzirom na predmet inkriminacije. U raspravi je podsjetio i na nasilna odvođenja, otmice i zadržavanja, fizička i psihička zlostavljanja i silovanja počinjena u agresiji na Hrvatsku u Domovinskom ratu radi stvaranja etnički čiste države ne teritoriju RH te sprječavanje stvaranja samostalne hrvatske države. Osvrnuo se i na najnovije otkriće grobnice na divljem odlagalištu u Boboti, za koju je tamo, kako tvrdi “znala svaka baba”, a u kojoj su pronađeni ostaci ubijenih civila. Napomenuo je da je tamo na vlasti SDSS, koalicijski partner vladajućih. Podsjetio je i da Hrvatska još uvijek traga za 1853 nestale osobe.

Potporu Konvenciji je najavio i Mišel Jakšić (klub SDP-a) upozorivši kako nije riješen problem nestalih osoba u agresiji na Hrvatsku koji opterećuju odnose sa Srbijom. Dodao je i da je Konvencija civilizacijski iskorak za zaštitu svih onih koji su izloženi opasnosti prisilnog nestanka.

Romana Nikolić (klub socijaldemokrata) također drži važnim prihvaćanje Konvencije vezano uz traganje za nestalim osobama i pomoć obiteljima žrtava, procesuiranje ratnih zločina, kako bi se smanjile tenzije u odnosima sa susjedima te za migracije i borbe protiv terorizma.

Nikola Mažar (HDZ)  izrazio je nadu da će Konvencija pridonijeti sveobuhvatnijoj i boljoj zaštiti ranjivih skupina.

Prihvaćanje je podržala i Ivana Kekin (koalicija zelenolijevog bloka) u nadi da će pridonijeti pronalaženju nestalih osoba i reparaciju obitelji žrtava te bolje nošenje s migracijskom krizom. Također je kao i Sandra Benčić (klub zelenolijevog bloka) osudila postupak HDZ BiH u Domu naroda koji je podržao inicijativu za ukidanjem obaveznog sankcioniranja negiranja srebreničkog genocida.

Imajući u vidu da prisilni nestanci osoba predstavljaju izravnu prijetnju slobodi i životu pojedinca, Republika Hrvatska se potvrđivanjem Konvencije želi priključiti inicijativi jačanja mehanizama međunarodne suradnje na prevenciji odnosno učinkovitom sankcioniranju takve prakse, ističe se u obrazloženju. Stav je Republike Hrvatske da samo univerzalna primjena Međunarodne konvencije o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka može spriječiti da počinitelji najtežih kaznenih djela zaštićenih međunarodnim pravom ne ostanu nekažnjeni te se stoga Republika Hrvatska zalaže da sve države stranke Međunarodne konvencije o zaštiti svih osoba od prisilnog nestanka osiguraju njezinu punu implementaciju u svoja nacionalna zakonodavstva te stvore odgovarajuće mehanizme u skladu s Konvencijom, kojima će se osigurati suradnja država stranaka.

Konvencijom se predviđa inkriminacija prisilnog nestanka što podrazumijeva zadržavanje, otmicu ili bilo koji drugi oblik uskraćivanja slobode koji počine službene osobe države, osobe ili skupine osoba koje rade s odobrenjem, podrškom ili prihvaćanjem države, a kojem slijedi odbijanje da se prizna počinjeno uskraćenje slobode ili prikrivanje sudbine ili mjesta boravka nestale osobe. Nadalje, obuhvaća poticanje, nagovaranje, naređenje, počinjenje ili sudjelovanje u počinjenju, pokušaj zločina prisilnog nestanka, nadzor nad radnjama u vezi sa zločinom prisilnog nestanka. Također i svjesno zanemarivanje podataka koji jasno ukazuju na namjeru počinjenja zločina prisilnog nestanka ili jasno ukazuju na činjenje zločina prisilnog nestanka te ne poduzimanje neophodnih i razumnih mjera kako bi se spriječilo ili suzbilo počinjenje zločina prisilnog nestanka.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.