Kristian Vlahoviček, molekularni biolog s PMF-a koji je u timu koji je sekvencionirao virus, gostovao je u Novom danu gdje je otkrio neke detalje sa sastanka sa šeficom Klinike za infektivne bolesti Alemkom Markotić.
U utorak je održan sastanak stručnjaka u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević u Zagrebu na kojem je sudjelovao i molekularni biolog Kristian Vlahoviček.
VEZANE VIJESTI
“Ostvarili smo pomak”, rekao je o sastanku i dodao: “Dogovorili smo kapacitete kojima raspolažemo, za praćenje sekvenci cjelokupnog genoma i za neke druge mjere koje bi mogle ubrzati praćenje mutacija. Ići će se u nabavku posebnih PCR testova koji bi omogućili da provjeravamo ciljane sojeve, a zatim će dio uzoraka ići na detaljnije sekvenciranje. Kapaciteti su zasad takvi da mogu pokriti trenutnu epidemiološku situaciju. Treba odobriti financijski ovkir kojim će se to moći pokriti.”
Dosad su sekvencionirali oko 100 uzoraka. Zadnji su izuzeti tijekom siječnja i čekaju još 40-ak novih uzoraka. Prethodni uzorci su bili iz prosinca, uglavnom zagrebački, i u njima nismo uočili mutacije koje bi odgovarale britanskoj ili južnoafričkoj varijanti”, rekao je.
O novim sojevima u susjednim zemljama i zašto kod nas dosad nije bio učinkovit sustav praćenja, Vlahoviček je rekao:
“Kapaciteti postoje, imamo mogućnosti za sekvenciranje. Mislim da je možda više financijski problem jer to nisu jeftini pothvati. Tu je i logistika, pripreme uzoraka gdje imamo problem s dodatnim ljudskim potencijalom. Nadam se da će se naći sredstva i da se dodatni ljudi obuče. Dobili smo ponudu Europskog centra za kontrolu zdravlja koji nudi manjim državama uslugu sekvenciranja genoma u dosta povoljnim uvjetima, čak i besplatno pa smo i to odlučilu aktivirati iako je strateški za Hrvatsku dobro da se prati na samom terenu u nacionalnom okviru mutacije.”
Praćenje virusa
Vlahoviček objašnjava zašto je važno pratiti pojavu virusa: “Kad uočimo širenje, to znači da je virus bio prisutan prije tri tjedna, a to je onda problem jer je teško kontrolirati i uloviti kontakte pa riskiramo žarište. Dobro je imati nasumično uzorkovanje i praćenje mutacija zato da bismo mogli vidjeti glavne pravce širenja zaraze.”
VEZANA VIJEST
“Brzo, kroz tjedan ili dva, zaživjet će ciljano testiranje na specifične mutacije britanskog i južnoafričkog soja”, otkrio je.
Jesu li na velike brojke u Sloveniji utjecali novi sojevi, kaže da još nije potvrđeno: “Zasad još takvi podaci nisu verificirani. Biološki je to moguće. Virus nasumično mutira.”
Pojašnjava riječi vodećeg američkog imunologa Anthonyja Faucija koji je rekao da duže postojanje virusa donosi nove mutacije:
“To je točno. Svatko zaražen je inkubator za desetke i stotine milijardi novih virusa zbog prirode kopiranja genetičkog materijala. Od toga milijuni imaju jednu ili više mutacija, to je ogromna raznolikost i što se duže taj proces odvija, to je veća mogućnost da će prirodna selekcija odabrati vrste virusa koji su povoljniji za biologiju virusa. Cijepljenje je definitivno nešto što bih svakome preporučio i jedini etični način da se spriječi širenje virusa.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!