Predsjednik Vlade Andrej Plenković i guverner HNB-a Boris Vujčić obratili su se javnosti na sjednici Vijeća za uvođenje eura kao službene valute, koja se održava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
“Zašto je uvođenje eura dobro? Tu su prednosti za naše građane. Nestat će valutni rizik. Euro će donijeti velik poticaj međunarodnoj razmjeni dobara i usluga”, rekao je Plenković.
“Depoziti u eurima čine više od 76 posto ukupnih oročenih i štednih depozita u bankama, a 50,3 posto ukupnih plasmana banaka čine plasmani u euru. Namjera je da naglasim nekoliko temeljnih načela procesa koji su uključeni u prijedlog zakona. Prvo i najvažnije je zaštita potrošača, moramo spriječiti bilo kakve situacije kojima bi se iskoristilo uvođenje eura na štetu potrošača”, rekao je premijer.
“Namjera je da se u početku cijene izražavaju dvojno, u kunama i eurima. Cijelu 2023. će, nakon uvođenja eura, biti istaknute i u kunama. Dakle prvo ćemo plaćati u kunama i vidjeti i cijene u eurima, a potom ćemo plaćati u eurima, ali ćemo imati i cijene u kunama”, rekao je.
vezane vijesti
Nakon Plenkovića govorio je guverner HNB-a Boris Vujčić.
“Ono što je najvažnije u zakonu je da je u njemu sadržano načelo prema kojem postojeći ugovori u kojem se navodi pozivanje na kunu i dalje vrijede. Uklanjamo bilo kakvu mogućnost pravne nesigurnosti tijekom prelaska na euro”, rekao je.
“Kad je riječ o procesu promjene kuna u euro, tu je važna zaštita potrošača. Preračunavanje u euro će se u bankama pretvoriti automatski i bez troška”, rekao je Vujčić.
“Što se tiče depozita i kredita građani se ne trebaju brinuti, preračunavanje u euro će se obaviti automatski na dan uvođenja eura po fiksnom tečaju konverzije i bez troška. Ugovori o svim kreditima i depozitima će nastaviti vrijediti”, dodao je.
“Što se tiče kamatnih stopa, pravilo je da fiksne kamatne stope ostaju fiksne, a promjenjive kamatne stope, ukoliko je potrebna prilagodba promjenjivog parametra kod uvođenja eura zbog zaokruživanja, ovim je zakonom predviđeno kako će se ta prilagodba izvršiti”, rekao je Vujčić.
“Opet je bitno načelo da potrošač ne može biti u lošijem položaju nego što je bio prije. Ako će biti razlike u drugoj decimali, ona će ići na trošak banke. Kod zamjene gotovog novca, u ovom trenutku je oko 36 milijardi kuna u opticaju, bilo bi dobro da se tijekom ove godine što više tog novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama konverzija”, rekao je guverner.
“Oni koji to ne uspiju učiniti, imat će šansu i nakon toga, godinu dana u Fini, bankama i Hrvatskoj pošti, a nakon toga novčanice zauvijek u HNB-u, a kovanice naredne tri godine”, rekao je Vujčić, prenosi Index.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare