Grad Zagreb mora platiti penale jer odvaja dovoljno komunalnog otpada.

Račun je to za 2019. godinu i iznosi 8,8 milijuna kuna, a račun za 2020. stići će dokraja ove godine. Radi se o tzv. poticajnoj naknadi koju gradovi i općine moraju plaćati sukladno Uredbi o gospodarenju komunalnim otpadom, mjeri kojom se jedinice lokalne samouprave potiče da smanjuju količine miješanog komunalnog otpada.

Ako gradovi ne dostignu određeni postotak recikliranja moraju platiti penale Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond je za 2019. gradovima i općinama fakturirao čak 46,9 milijuna kuna! Grad Split tako mora platiti 3,2 milijuna, Grad Osijek 922.000, a Grad Rijeka 1,6 milijuna kuna.

Problemi s poticajnom naknadom

“Iznos poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada Fond obračunava do kraja tekuće kalendarske godine za prethodnu godinu. Donosi rješenje o obvezi plaćanja poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada po službenoj dužnosti, temeljem izvješća o prekoračenoj količini miješanog komunalnog otpada u odnosu na graničnu količinu miješanog komunalnog otpada za jedinice lokalne samouprave koje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izrađuje i dostavlja do 30. studenoga tekuće godine”, odjašnjavaju iz Fonda.

Poticajna naknada prije nekoliko godina izazvala je revolt među gradovima i općinama koji su više ulagali u odvojeno skupljanje otpada jer su se našli u istom paketu s onima koji nisu ulagali ništa ili malo. Naime, nekom gradu koji je počeo s dva ili tri posto recikliranja lakše je skočiti za 20 posto u jednoj godini nego gradu koji već ima 30 ili 40 posto na 60 posto koliko bi trebali da izbjegnu penale.

Naime, uredbom je propisano da je 2017. trebalo smanjiti nerazvrstani miješani komunalni otpad u odnosu na količine iz 2015 za 20 posto. Neki međimurski gradovi i općine već su 2015. bili na oko 40 posto .

“Umjesto da nagrade one koji su na ovom području odmakli ispred ostalih i već sad imaju rezultate usporedive s razvijenijim zemljama EU, čini se upravo suprotno”, žalili su se.

Kako bi ih umirila, država je promijenila kriterije pa iznos poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog otpada za jedinicu lokalne samouprave iznosi nula kuna ako je stopa odvojenog prikupljanja za 2019. 44 posto ili više, za 2020. 52 posto ili više, za 2021. 56, a za 2022. godinu 60 posto ili više.

Prelog je najbolji

U 2019. u Hrvatskoj je nastalo 1812 tisuća tona komunalnog otpada, a stopa odvojenog prikupljanja na razini cijele zemlje iznosila je 37 posto. Najuspješniji je grad Prelog, slijede Krk, Koprivnica, Čakovec, Buzet, Varaždin, Cres…

Na dnu liste su Glina, Hrvatska Kostajnica, Korčula, Obrovac, Opuzen… U Zagrebu je stopa odvajanja otpada iznosila oko 17 posto, u Splitu četiri, Rijeci 16, a u Osijeku 29 posto. Najveće stope oporabe komunalnog otpada prikupljenog u jedinicama lokalne samouprave zabilježene su u Međimurskoj županiji – 43,6 posto, piše Večernji list.