U Saboru se danas glasa o raspravljenim točkama dnevnog reda među kojima i o Izmjenama državnog proračuna za 2021. godinu kojima se ukupni prihodi proračuna povećavaju za 3,3 milijarde kuna na 153,6 milijardi, a rashodi za šest milijardi na 173,3 milijardi kuna.

Očekuje se da će proračun bilježiti manjak od 19,7 milijardi kuna ili 4,7 posto BDP-a, dok će manjak opće države po metodologiji ESA 2010 biti 18,9 milijardi kuna ili 4,5 posto BDP-a. Proračunski deficit opće države podignut je s ranije projiciranih 3,8 na 4,5 posto, uz rast prihodne strane za tri, a rashodne za šest milijardi kuna te smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1 posto bruto domaćeg proizvoda. Također, projicira se prosječna godišnja stopa inflacije u 2021. na 2,4 posto, uz stopu nezaposlenosti od oko 7,5 posto.

Za ovu se godinu planira značajna korekcija procjene rasta s originalno planiranih 5,2 na 9 posto, pri čemu sve komponente BDP-a bilježe više procjene rasta, osim investicija i to privatnih izvan građevinskog sektora. Pritom se planira povećanje prihoda od poreza i doprinosa za 2,2 milijarde. To povećanje prihoda više je nego nadomješteno povećanjem rashoda, a najveće, za 7,05 milijardi kuna, odnosi se na Ministarstvo obrane, s obzirom da će se do kraja godine platiti prva rata nabave višenamjenskog borbenog zrakoplova. Znatan skok rashoda bilježit će i Ministarstvo zdravstva, za 1,6 milijardi kuna, čime će se ukupni transferi iz proračuna i HZZO-a povećati na devet milijardi kuna.

Prethodno će se provesti i izjašnjavanje o amandmanima, a zastupnici su na prijedlog rebalansa podnijeli tridesetak amandmana, najviše Marija Selak-Raspudić (Most), koji su uglavnom vezani uz obrazovanje i prevenciju nasilja. Jedan od financijski najtežih amandmana predložio je Damir Bajs (NZ) koji traži dodatnih 50 milijuna kuna za novu medicinsku opremu za novoizgrađene prostore bjelovarske Opće bolnice.

Glasovat će se i o zahtjevu za smjenom ministra financija Zdravka Marića koji je pokrenula neovisna zastupnica Karolina Vidović Krišto, potpisima su ju podržala još 33 oporbena zastupnika iz različitih ideoloških grupacija, a to nisu učinili zastupnici IDS-a i Možemo!. Vidović Krišto je to učinila zbog Marićevog ljetovanja na jahti poduzetnika Blaža Pavičića i, kako tvrdi, njegova “laganja javnosti da taj poduzetnik ne posluje s državom”.

Također će se glasovati i o izmjenama Zakona o sudovima i Zakona o državnom odvjetništvu, kojima se precizira postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda, odnosno glavnog državnog odvjetnika. Kod izbora predsjednika Vrhovnog suda predlaže se da Državno sudbeno vijeće (DSV) samo pravodobne i potpune prijave dostavlja predsjedniku Republike, koji će o svim kandidatima zatražiti mišljenja nadležnih tijela. Ako predsjednik Republike u roku 15 dana od dana zaprimanja posljednjeg zaprimljenog mišljenja nadležnih tijela nijednog od kandidata ne predloži za predsjednika Vrhovnog suda, DSV će poništiti javni poziv i najkasnije u roku osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora objavom novog javnog poziva.

Izmjenama se također daju ovlasti DSV-u da u slučaju prestanka obnašanja dužnosti predsjednika Vrhovnog suda odredi vršitelja dužnosti predsjednika do njegovog izbora. Prema sadašnjim odredbama, te poslove u tom razdoblju obavlja zamjenik predsjednika Vrhovnog suda. Izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu razrađuju se odredbe u postupku imenovanja glavnog državnog odvjetnika, i tu se predlaže da samo pravodobne i potpune prijave Državno-odvjetničko vijeće (DOV) dostavlja Vladi, koja će o svim kandidatima zatražiti mišljenja nadležnog tijela.

Ako Vlada u roku 15 dana od dana zaprimanja mišljenja nijednog od kandidata ne predloži za glavnog državnog odvjetnika, DOV će poništiti javni poziv i najkasnije u roku osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora objavom novog javnog poziva. Propisuje se i provedba periodične temeljne sigurnosne provjere zamjenika državnih odvjetnika, kao i poseban način provedbe postupka obnavljanja sigurnosne provjere državno-odvjetničkih dužnosnika za koje je sigurnosna provjera provedena prije više od pet godina. Također se, među ostalim,  unapređuje sustav obaveznog stručnog usavršavanja državno-odvjetničkih dužnosnika, te uvodi obveza polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u državnim odvjetništvima.