Jedan od desetaka neobičnih simptoma koji su se pojavili kod pacijenata s covidom-19 stanje je koje se neformalno naziva 'moždanom maglom'. Karakteriziraju ga zbunjenost, glavobolja i gubitak kratkotrajnog pamćenja. U težim slučajevima može dovesti do psihoze i epileptičnih napadaja. Obično se javlja tjednima nakon što se netko razboli od covida-19.
U izdanju časopisa Cancer Cell za veljaču multidisciplinarni tim iz Memorial Sloan Ketteringa (MSK) izvještava o osnovnom uzroku moždane magle: prisutnosti upalnih molekula u cerebrospinalnoj tekućini koja ispunjava prostor oko mozga i kralježnične moždine. Nalazi sugeriraju da bi protuupalni lijekovi, poput steroida, mogli biti korisni za liječenje stanja, ali za to je potrebno više istraživanja.
Do tog je otkrića došlo suradnjom stručnjaka s neurologije, kritične skrbi, mikrobiologije i neuroradiologije Memorial Sloan Ketteringa.
Medicinski izraz za to stanje je encefalopatija. To je nuspojava kod pacijenata koji primaju imunoterapiju T-stanicama kimernih antitijela (CAR) u liječenju raka krvi. Imune stanice oslobađaju molekule zvane citokini, a koje pomažu tijelu da ubije rak. Ali citokini mogu procuriti u područje oko mozga i izazvati upalu.
Istraživači MSK-a u početku su sumnjali da na mozak djeluje sam virus. Kad u pretragama nije pronađeno ništa što bi moglo objasniti stanje pacijenata, istraživači su pomislili da bi odgovor mogao ležati u likvoru. Mikrobiološki tim osmislio je test za otkrivanje koronavirusa u tekućini, no on nije pronađen ni tada.
Na kraju je istraživanje preusmjereno u laboratorij MSK-ove znanstvenice Adrienne Boire te je otkriveno da su pacijenti imali upornu upalu i visoku razinu citokina u cerebrospinalnoj tekućini, što je objašnjavalo njihove simptome, kaže Jan Remsik, istraživač iz laboratorija dr. Boire koji je alate za proučavanje biologije karcinoma primijenio na covid-19.
“Nekad smo mislili da je živčani sustav imunološki privilegiran organ, što znači da nije imao nikakav odnos s imunološkim sustavom”, kaže dr. Boire. “Ali što više gledamo, pronalazimo sve više veza.”
Sljedeći je cilj otkriti kako se prelazi krvno-moždana barijera, što je važno za shvaćanje načina na koji se stanice raka mogu iz drugih dijelova tijela širiti u mozak.
Markeri upale pronađeni kod oboljelih od covida bili su slični, ali ne i identični onima kod ljudi koji su primali terapiju CAR T-stanicama. Početni upalni odgovor pri liječenju CAR T-stanicama vrlo je sličan citokinskoj oluji koja se često javlja kod osoba s covidom-19.
Could a chemical derived from trees help treat #COVID19? ?@LabWendel is collaborating with scientists in Germany to learn more about the effects of an investigational cancer drug against SARS-CoV-2. https://t.co/4DMKxcnqyD
— Memorial Sloan Kettering Cancer Center (@sloan_kettering) February 9, 2021
I u liječenju covida-19 CAR T-stanicama neurološki učinci javljaju se danima ili tjednima kasnije. Kod bolesnika s CAR T-stanicama neurološki se simptomi liječe steroidima, ali liječnici još ne znaju ulogu protuupalnih tretmana kod ljudi s neurološkim simptomima covida-19.
Činjenica je da mnogi od njih već uzimaju steroide i moguće je da im oni koriste. No da bi se otkrila prava istina, bit će potrebna daljnja istraživanja, kažu znanstvenici iz MSK-a, prenosi Tportal.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!