Sve je veći broj ljudi koji prepoznaju da imaju povećane masnoće u krvi. Početno povećanje razine masnoća obično nema simptome te se uglavnom prepoznaje kod rutinskih provjera ili kod darivanja krvi.
Masnoće u krvi su kolesterol i trigliceridi koji mogu biti u neravnoteži. Može doći do povećane razine ukupnog kolesterola, kolesterola niske gustoće (LDL kolesterola), te povećane razine triglicerida i snižene razine kolesterola visoke gustoće (HDL kolesterola).
Poremećaj masnoća u krvi dovodi do bolesti srca i krvnih žila ili ateroskleroze. Ateroskleroza se razvija godinama i u početnom periodu ne mora pokazivati nikakve simptome, a kada se oni pojave, znači da je bolest već uznapredovala i da ju je potrebno liječiti.
Masnoća u krvi – što kažu nalazi?
Masnoće u krvi su potrebne da bi organizam normalno funkcionirao, sve dok se one pojavljuju u normalnim razinama. One su glavni izvor energije, a iz kolesterola nastaju svi steroidni hormoni i žučne kiseline što znači da bez njega tijelo ne bi moglo funkcionirati. Međutim, ako dođe do povišenja razine masnoća u krvi razvijaju se kardiovaskularne bolesti koje su u svijetu, ali i Hrvatskoj jedan od najčešćih razloga posjeta liječniku.
VEZANE VIJESTI
Pretragom masnoća u krvi se određuje ukupni kolesterol, HDL kolesterol, LDL kolesterol te trigliceridi. HDL kolesterol je veće gustoće i putem njega se kolesterol prenosi od perifernih tkiva do jetre i tako se ‘odvlači višak’. Ovo je razlog zašto se HDL kolesterol naziva dobrim kolesterolom.
S druge strane, LDL kolesterol ima veći udio masti od proteina te se može nakupljati na arterijama i stvarati plakove ili naslage. LDL kolesterol se naziva i lošim kolesterolom jer je uzrok nastanka oštećenja arterija i drugih kardiovaskularnih bolesti.
Ako na nalazima krvi za masnoće u krvi imate niske razine HDL kolesterola, a visoke razine LDL kolesterola, znači da imate povećan rizik za nastanak bolesti srca i krvnih žila. Na nalazu se uz ovakve vrijednosti obično pojavljuje i visoka razina triglicerida.
Normalna razina masnoća u krvi
Preporučena vrijednost ukupnog kolesterola, da bi bila normalna, trebala bi biti manja od 5,0 mmol/L. Preporučena vrijednost LDL-kolesterola trebala bi biti manja od 3,0 mmol/L. HLD kolesterol trebao bi biti viši pa su bolje vrijednosti barem 1,0 mmol/L.
Bolesti srca i krvnih žila zbog povećanih masnoća u krvi
S povećanim razinama lošeg kolesterola u krvi ne treba se šaliti. Pacijenti najčešće provjeravaju razinu masnoća u krvi kad je već došlo do nekih simptoma bolesti srca ili krvnih žila, a to znači da je liječenje postalo nužno.
Zbog povećanja masnoća u krvi nastaje ateroskleroza. Ova bolest se pojavljuje kada organizam ne može iskoristiti suvišne masnoće pa ih zadržava u krvi i odlaže u stijenkama krvnih žila. Loš kolesterol ima sposobnost nakupljanja na arterijama što tada izaziva stvaranje naslaga i oštećenja žila.
Masnoće u krvi, upalne stanice i vezivna vlakna nakupljaju se u unutarnjem sloju arterija. Te loše procese olakšava, točnije pogoduje, nikotin koji dolazi krvlju, veće količine lipoproteina bogatih kolesterolom u krvi te visoki krvni tlak. Dakle, kombinacija visokog krvnog tlaka, pušenja cigareta i povišenih masnoća u krvi je idealna za stvaranje bolesti krvnih žila i srca.
Ateroskleroza uzrokuje sužavanje promjera krvnih žila, a ta pojava može se pojaviti već u djetinjstvu. Nakupljanje LDL kolesterola utječe na sužavanje krvnih žila što dodatno oštećuje stijenku žila. Sužavanje i stvaranje naslaga masnoća u krvi povećava mogućnost pucanja krvnih žila jer se smanjuje elastičnost stijenke. Na tom mjestu može doći i do stvaranja krvnih ugrušaka što može potpuno začepiti arteriju i izazvati srčani udar te ishemijski moždani udar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!