Statistika je isto tako okrutna i ističe kako je moždani udar jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu, ali i vodeći uzrok nastanka invaliditeta.

Iako se sve više upozorava na čimbenike koje vas stavljaju u rizičnu skupinu i na važne mjere prevencije, u Hrvatskoj je moždani udar drugi uzrok smrti, a u 2019. godini od moždanog udara umrlo je 5 180 osoba, odnosno 10% svih umrlih. Od toga je 2 191 umrlih muškarca (8,6% od svih umrlih muškaraca) i 2 989 umrlih žena (11,3% od svih umrlih žena). Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena.

Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 000 – 13 000 osoba zbog moždanog udara, podaci su to koji stoje na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U 85% slučajeva moždani udar je uzrokovan začepljenjem krvne žile ugruškom, a važno je doći u bolnicu čim nastupe simptomi moždanog udara. Najčešća vrsta moždanog udara je ishemijski udar, koji nastane kada ugrušak začepi arteriju koja dovodi krv u mozak. Druga vrsta je tzv. hemoragijski moždani udar do kojeg dolazi uslijed pucanja krvne žile, što pak uzrokuje izljev krvi u mozak. Iako moždani udar najčešće pogađa osobe iznad 65. godina starosti, može se dogoditi i u djetinjstvu, stoga je važno znati prepoznati simptome i faktore rizika.

Poziv na prevenciju

Kada osoba doživi moždani udar, svaka se sekunda računa. Kako moždano tkivo i milijuni neurona u tim trenucima propadaju, vrijeme je najvrednije što imate.

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.

5 najčešćih simptoma moždanog udara

Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica; osobito zahvaćenost samo jedne strane tijela

Iznenadne smetnje govora: otežano izgovaranje, razumijevanje ili gubitak govora

Iznenadne smetnje vida: zamagljenje ili gubitak vida

Iznenadne smetnje u hodu, vrtoglavice, gubitak ravnoteže

Iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem

Moždani udar se može spriječiti – to je nepobitna istina

Svojim životnim navikama možete neposredno djelovati na svoj rizik od moždanog udara i osigurati si zdravlje. Najbolji način prevencije je umjeren i zdrav način života, redovna i pravilna fizička aktivnost, redovite kontrole kod liječnika i svakako prestanak pušenja!

Vaš jelovnik treba sadržavati maslinovo ulje, voće i povrće, hranu bogatu neprobavljivim vlaknima i plavu ribu, a s njega maknite hranu koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima i jako zasoljenu hranu bogatu kolesterolom.

Dokaza je sve više koji govore kako zaraza koronavirusom povećava rizik od moždanog udara. To je slučaj i kod mladih osoba ili onih koji inače nisu rizična skupina. Bolnice i medicinski timovi su za vrijeme pandemije radili naporno kako bi omogućili svu potrebnu njegu za osobe koje su doživjele moždani udar, a na vama je da naučite prepoznati simptome i odmah potražite stručnu pomoć i nikako ne ostajte kod kuće.

Faktori rizika

Jedna od glavnih bolesti koja može voditi do moždanog udara je ateroskleroza, a mogućnost nastanka se povećava sa starenjem. Postoje ostali faktori rizika poput pušenja duhanskih proizvoda, sjedilački način života, loša prehrana, pretjerana upotreba alkohola, hipertenzija, pretilost, genetske predispozicije i određeni psihički faktori.

Broj osoba koje dožive moždani udar porast će čak za 34 posto u idućih 15 do 20 godina, upozoravajuće je predviđanje Europskog udruženja za moždani udar, koje ističe da će broj osoba koje će pogoditi moždani udar biti jednak broju stanovnika grada veličine Zagreba, odnosno njih 819.771 u 2035. godini, piše Ordinacija.

Prepoznajte da se radi o moždanom udaru

Četiri jednostavne naredbe koje pomažu utvrditi radi li se o moždanom udaru:

1. Nasmij se! (Ako osoba ne može podići oba kuta usana – nešto nije u redu)
2. Reci nešto! (Nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor, ponavljanje riječi ili fraza – nešto nije u redu)
3. Podigni ruke! (Ako je jedna ruka slaba i “pada”- nešto nije u redu)
4. Isplazi jezik! (Ako je jezik “iskrivljen”, ako ide na jednu ili drugu stranu – definitivno, nešto nije u redu).