Novo istraživanje sugerira da Parkinsonova bolest može započeti ranije nego što se prije mislilo te je identificirano novo otkriće vezano za mehanizam bolesti.
Istraživači iz SAD-a i Kanade analizirali su neurone pacijenata s Parkinsonovom bolešću i identificirali dosad nepoznat faktor koji pridonosi simptomima bolesti, a koji bi mogao započeti prije ostalih čimbenika.
Ovaj okidač predstavlja disfunkciju sinapsi, odnosno veza između neurona koji reguliraju proizvodnju dopamina, što kasnije dovodi do toksične nakupine kemikalija, što može uzrokovati oštećenje dopaminergičkih neurona koji karakteriziraju Parkinsonovu bolest.
“Utvrđeno je da dopaminergičke sinapse postaju disfunkcionalne prije nego što nastupi smrt neurona”, kazao je neuroznanstvenik Dimitri Krainc sa Sveučilišta Northwestern u SAD-u. “Na temelju tih otkrića pretpostavljamo da bi usmjeravanje na disfunkcionalne sinapse prije nego što dođe do degeneracije neurona moglo predstavljati bolju terapijsku strategiju”, dodao je.
Postojeći konsenzus je da problemi u načinu na koji se istrošeni mitohondriji recikliraju u mozgu – proces tehnički poznat kao mitofagija – uzrokuju gubitak neurona koji dovodi do Parkinsonove bolesti i simptoma (kao što je drhtanje) povezanih s njom.
Dva gena, Parkin i PINK1, odgovorna su za mitofagiju, a ranije je utvrđeno da mutacije u tim genima koje ih onemogućuju da ispravno obavljaju svoj posao znače puno veći rizik od razvoja Parkinsonove bolesti.
Novo istraživanje ističe mutacije u Parkinu kao odgovorne za disfunkciju, posebno u sinapsama. To je mehanizam za koji prije nismo znali, a čini se da je to dosad najraniji znak da je Parkinsonova bolest uzela maha. Također, istraživanje omogućuje dublje razumijevanje o tome kako Parkin i PINK1 djeluju neovisno jedan o drugom.
U istraživanju su uključeni neuroni dviju sestara s Parkinsonovom bolešću. Iako su obje rođene bez gena PINK1, samo jednoj od njih potpuno je nedostajao Parkin gen, što je značilo da je dijagnoza bolesti predstavljala neku vrstu misterija.
“Mora postojati potpuni gubitak Parkina da bi se izazvala Parkinsonova bolest”, kazao je Krainc. “Dakle, zašto je sestra sa samo djelomičnim gubitkom Parkina dobila bolest prije više od 30 godina?” dodao je.
Taj se misterij objašnjava dosad nepoznatom Parkinovom funkcijom u kontroliranju otpuštanja dopamina kroz sinapse, osim posla koji također obavlja u recikliranju neurona. U budućnost ćemo možda to moći kontrolirati.
Podsjetimo, više od 10 milijuna ljudi diljem svijeta živi s Parkinsonovom bolešću, s 90.000 dijagnoza samo u SAD-u svake godine. Očekuje se da će se ti brojevi povećati kako stanovništvo diljem svijeta bude sve starije.
I otkriće mehanizma i njegovo pojavljivanje u mozgu prije bilo kojeg drugog potencijalnog okidača bit će presudno u kontinuiranoj potrazi za liječenjem Parkinsonove bolesti, kažu istraživači.
“Sada moramo razviti lijekove”, izjavljuje Krainc, “koji stimuliraju ovaj put, ispravljaju sinaptičku disfunkciju i, nadamo se, sprječavaju degeneraciju neurona kod Parkinsonove bolesti.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!