Prva pomoć po definiciji predstavlja skup postupaka i pravila kojima se pomaže ozlijeđenoj ili iznenada unesrećenoj osobi. Prva pomoć pruža se na mjestu događaja ako je to moguće s ciljem da se smanje i sankcioniraju ozljede i stanja.
Osim fizičkih postupaka, prva pomoć uključuje i psihološku pomoć i podršku emocionalno potresenim osobama koje su sudjelovale u nesreći ili su svjedočile istoj.
Postupak prve pomoći djelatnici Crvenog križa uče osnovnoškolce kako bi od ranih godina bili spremni na pomoć drugima.
Osim toga se provode:
– prva pomoć za vozače motornih vozila
– prva pomoć za radnike
– prva pomoć za učenike
– prva pomoć za građane
– prva pomoć za specijalizirane grupe poput vatrogasaca, policajaca, pedagoških radnika i slično
Osnovni postupak prve pomoći
Cilj prve pomoći je pomoći unesrećenoj osobi do dolaska stručne medicinske pomoći i osoba koja zna postupak je može, odnosno, poželjno je da je provodi u slučaju nesreće. Intervencije prve pomoći provode se kako bi se sačuvao život, smanjila patnja, spriječila daljnja bolest ili ozljeda te kako bi se ubrzao postupak.
Kroz dobro proveden postupak prve pomoći može se spriječiti nastanak invaliditeta i komplikacija.
Važna je napomena da pružatelj prve pomoći treba biti osoba koja ima znanja i sposobnosti pružiti je. Određeni postupci, ako se izvode nestručno, mogu biti opasni za unesrećenu osobu.
Kod pružanja prve pomoći treba se uzeti u obzir da se pazi na sigurnost sudionika, ali i pružatelja.
Neke postupke prve pomoći treba primijeniti čim je uočen problem.
Ovo su glavni zadaci prve pomoći:
– ukloniti prijeteći uzrok smrti (zaustaviti krvarenje, spriječiti gušenje, oživljavanje osobe, vratiti disanje)
– spriječiti komplikacije poput razvoja infekcije ili povećanja šoka
– otkloniti štetne učinke prijevoza ozlijeđene ili bolesne osobe, odnosno, osigurati da osoba ne zadobije dodatne ozljede u prijevozu (to se čini imobilizacijom, postavljanjem osobe u određeni odgovarajući položaj)
Pravila prve pomoći
Kod svake situacije se postupak prve pomoći treba prilagoditi unesrećenome. Unatoč tome, postoje jasna pravila prve pomoći kojih se treba držati kako se ne bi u opasnost doveo vlastiti život ili život unesrećene osobe.
Ova zlatna pravila prve pomoći uče se i prije polaganja vozačkog ispita, a trebala bi se zauvijek zapamtiti.
1. Sigurnost prije svega – za ozlijeđenog i pomagača
Stvar koja u početku mora biti u fokusu je sigurnost prije svega. Ovo znači da se osobi ne smijete približavati unatoč tome što je ozlijeđena ako time u opasnost dovodite svoj život.
U nekim slučajevima pružanje prve pomoći može biti opasno, ako je primjerice osoba i dalje u dodiru s električnom strujom ili blizu vatre. Sagledajte situaciju dobro i tek nakon što utvrdite da nema opasnosti počnite s pružanjem prve pomoći.
Ako je ozlijeđena osoba budna, pitajte je što se dogodilo.
2. Ostanite mirni
Kod pružanja prve pomoći najčešće je potrebno pružati pomoć kod fizičke ozlijede. Međutim, da bi to što bolje izveli trebate ostati mirni, staloženi i djelovati umirujuće na okolinu. Panika kod prve pomoći se ne bi trebala događati jer to može samo otežati situaciju.
Pristupajte ozlijeđenoj osobi mirno i staloženo jer je velik dio pomoći upravo stvaranje sigurne okoline.
3. Pregled osobe i ostanak na mjestu
Provjerite simptome kod ozlijeđene ili bolesne osobe, znakove bolesti, ozljede. Razgovarajte s osobom ako je budna i provjerite o čemu se radi.
Međutim, činite to tako da je minimalno pomičete.
Odnosno, ako osoba na lokaciji nije u životnoj opasnosti zbog mjesta na kojem se nalazi, nemojte je pomicati. Ukoliko je pomicanje nužno, a to je samo u životnoj opasnosti, prvo je potrebno napraviti imobilizaciju ako osoba ima prijelome.
Ako sumnjate na ozljedu vrata ili kralježnice nikako nemojte pomicati osobu.
Provjerite može li osoba normalno disati, ima li krvi, kakvo je opće stanje, ima li prijelome, veće rane i slično. Krvarenja treba zaustavljati odmah.
Ako je osoba bez svijesti, lagano je pokušajte probuditi i dozvati. Odmah pozovite hitnu pomoć ako se radi o odrasloj osobi. Ako se radi o djetetu odmah trebate provesti mjere oživljavanja barem minutu i onda zvati hitnu pomoć.
Ukoliko je na lokaciji više osoba, jedna osoba neka provodi oživljavanje, a druga zove pomoć.
Prvo se provjerava dišni put i njegova prohodnost, nakon toga disanje te krvni optok odnosno puls. Dišne puteve treba osloboditi zabacivanjem glave i odstranjivanjem stranog dijela, po potrebi provesti umjetno disanje ako osoba ne diše te uspostaviti krvni optok masažom srca ako nema pulsa.
Osoba koja je bez svijesti, ali diše, treba biti postavljena u bočni položaj s izvađenim jezikom kako se ne bi ugušila. Ako se sumnja na ozljedu kralježnice ili vrata, a osoba je bez svijesti, u bočni položaj je mora prenijeti više osoba, barem njih troje kako bi zadržali ravninu kralježnice. Ovakvu osobu nikada ne smijete ostaviti bez nadzora.
Kome prvo pomoći?
U nekim situacijama je moguće da je više osoba ozlijeđeno, odnosno da više ljudi treba vašu pomoć. U tom slučaju trebate sagledati situaciju i poredati prioritete.
Prvo se pomaže osobi koja je najteže ozlijeđena. Uzmite u obzir da osoba koja najviše ili najglasnije traži pomoć ne mora nužno biti najteže ozlijeđena.
Pozovite pomoć
Nakon što ste osigurali mjesto, pomogli ozlijeđenoj osobi koliko ste mogli, nazovite hitnu pomoć i zatražite njihov dolazak. Ako nemate mobilni telefon zatražite da to netko učini umjesto vas.
Najbolje je što prije pozvati hitnu pomoć nakon što ste uklonili prijeteće elemente. Operateru hitne pomoći trebate dati što više informacija, ali će vas i on navoditi te vam pomoći u pružanju prve pomoći.
Ostanite smireni i sabrani te objasnite operateru sve što se dogodilo. Što više informacija oni imaju lakše će i brže pružiti pomoć kada dođu na lokaciju.
Ne ostavljajte ozlijeđenu osobu samu
Nakon što ste pozvali da dođe hitna pomoć, ozlijeđenu osobu ne smijete ostavljati samu bez nadzora. Osobi ne smijete dati da se pomiče. Ako je osoba bez svijesti treba je postaviti u ležeći položaj na bok tako da se uspostavi prohodnost dišnih putova i rad srca. Ovim postupcima se sprječavaju trajna oštećenja.
Imobilizacija i krvarenje
Imobilizacija se za svaki dio tijela provodi slično, a prije toga je potrebno sterilizirati ranu i previti je ako ima krvarenja.
Kod prijeloma je potrebno imobilizirati slomljenu kost, dva susjedna zgloba i dvije trećine kosti uz zglobove. Imobilizacijsko sredstvo mora biti priljubljeno uz ozlijeđeni ud kako ne bi došlo do pomicanja ulomaka.
Zavoj kod prve pomoći se ne smije vezati toliko čvrsto da zaustavi krvarenje.
Prva pomoć kod krvarenja
Krvarenje se može zaustaviti digitalnom kompresijom na način da prstom pritisnete iznad mjesta krvarenja kada je krvarenje iz arterije i vene. Ta mjesta su pazuh, unutarnja strana lakta, prepone i stražnja strana koljena. Drugi način je stavljanje kompresivnog zavoja kod kojeg se radi pritisak na samu ranu koji zaustavlja krvarenje. Zavoj mora biti sterilan.
Ud koji krvari, ako je moguće, podići iznad razine srca.
Ako dođe do velikog krvarenja, odnosno, ozljede velikih arterija ruke ili noge, traumatske amputacije ruke ili noge te nakon zavoja i dalje postoji jako krvarenje – može se uspostaviti podvezivanje uda.
Ovo je samo privremena mjera u najhitnijim slučajevima. Riječ je o vrlo opasnom postupku koji se mora izvoditi pravilno i pažljivo. Podvezuje se oko dva centimetra od rane, odnosno, maksimalno pet centimetara iznad nje.
Na taj način podvez ne smije biti postavljen duže od 45 minuta.
Pitanja i odgovori iz Prve pomoći
Ako vas zanimaju sva pitanja i odgovori iz ispita iz Prve pomoći – njih možete pronaći na ovom linku.
Zaključak
Postupak prve pomoći može spasiti život no jedino ako se provodi pravilno te ako sebe time ne stavljamo u opasnost. Bilo bi poželjno da svaka osoba, uključujući djecu, znaju postupke prve pomoći kako bi mogli reagirati u slučaju katastrofe ili nesreće.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!