Zašto je “giht dijeta” trenutno jedna od najtraženijih?

Zdravlje 01. velj 202108:53 > 09:02
Meso
Izvor: Pixabay

Giht je zdravstveni problem koji zahtjeva poseban režim prehrane. Giht se povezuje s obilnim unošenjem hrane, posebno mesnih namirnica, kao i alkohola. I vjerojatno nije slučajno što je preporučena dijeta za giht jedna od trenutno najpretraživanijih.

Giht je vrsta artritisa, upalnog stanja zglobova, čiji simptomi nastaju kada je u krvi previše mokraćne kiseline. Osim u zglobovima kristali mokraćne kiseline se mogu taložiti u koži, mekanim tkivima i bubrezima. Tako nastaju mali, čvrsti i bijelkasti čvorovi na koži i ušnim školjkama, a u bubrezima kamenčići.

Od gihta najčešće obolijevaju muškarci stariji od 40 godina, a žene rjeđe i to obično u menopauzi ili zbog primjene diuretika, navodi se na stranici VMA, gdje se nalaze i dijetalne preporuke kojih bi se trebale pridržavati sve osobe s gihtom.

Što izbjegavati?

Gubitak kilograma je obavezan, ali treba izbjegavati naglo mršavljenje i gladovanje jer imaju suprotni učinak, a s obzirom na to da je meso jedan od glavnih problema, ne preporučuje se prehrana bazirana na pojačanom unosu proteina kao što je popularna Atkinsonova dijeta.

Unos alkohola treba smanjiti, a naročito piva. Gornja dozvoljena granica je 3-4 jedinice alkoholnog pića dnevno za muškarce i 2-3 jedinice za žene. S druge strane, poželjan je unos tekućine oko 2-3 litre dnevno, posebno vode, što pospješuje izlučivanje mokraćne kiseline. Treba izbaciti i sve zaslađene napitke, posebno voćne i gazirane sokove.

Što se same prehrane tiče, sve se svodi na “zbrajanje” tvari koje se zovu purini i kojih ima u svim stanicama ljudskog tijela i u različitim vrstama namirnica. Starenjem i propadanjem stanica u organizmu ili iz hrane koju unesemo, purini se nizom kemijskih procesa pretvaraju u krajnji proizvod – mokraćnu kiselinu. Jasno je da namirnice bogate purinima treba izbjegavati jer povećavaju razinu mokraćne kiseline u krvi.

Crveno meso, iznutrice, divljač, neke masne ribe i morski plodovi su jako bogati purinima. Nešto manje purina ima u gljivama i nekim vrstama povrća: šparoge, karfiol, špinat, grašak, leća, zrna soje i dr. Vegetarijanska hrana bogata purinima rjeđe dovodi do gihta u odnosu na meso i morske plodove.

Iako je meso glavni izvor bjelančevina u prehrani, one se mogu nadomjestiti unosom mlijeka, sira i jaja koji su siromašni purinima. Konzumiranje obranog mlijeka i jogurta s malim postotkom masti smanjuju rizik za nastanak gihta. Sigurno se mogu unositi sve vrste voća i agrumi.

Piramida prehrane u gihtu

Dnevni unos purina treba da biti manji od 200 mg. Pogledajte koje su količine purina u nekim namirnicama.

Hrana s najvećom količinom purina (150-1000 mg u 100 g): sardine, skuša, inćuni, dagnje, kavijar, guščetina, iznutrice, mesne prerađevine, ekstrakt kvasca, mozak, srce, jetrica, bubrezi.

Hrana s umjerenom količinom purina (50-150 mg u 100 g): škampi, meso divljači, mahunasto povrće (grašak, grah, leća), crveno meso, karfiol, šparoge, pastrva, gljive, piletina, pačetina, integralne žitarice, juha od mesa, girice.

Hrana s malom količinom purina (do 50 mg u 100 g): mlijeko, sir, jaja, koštunjavo voće, juha od povrća, kruh i žitarice (osim integralnih), čokolada, sladoled, putar i margarin, tjestenine, kolači i peciva.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar