Pandemija covida-19 neće trajati zauvijek. Vjerojatno će po ulasku u treću godinu pandemija polako usporavati, vraćati se s nastankom novih varijanti pa opet slabjeti zbog više procijepljenosti, mjera opreza i ljudskog ponašanja. Međutim, čak i ako virus nikada ne nestane, opći imunitet će se s vremenom poboljšati i uskoro ćemo moći živjeti s covidom.
Oko toga, stručnjaci se generalno slažu.
“Velika većina specijalista vjeruje, i to već mjesecima, da SARS-CoV-2 neće sam od sebe nestati”, kaže Paul Hunter, profesor medicine na britanskom Sveučilištu East Anglia, a piše CNN.
“Unuci naših unuka bit će izloženi virusu”, dodaje. “Ali, kako polako bude sve više nalikovao običnoj prehladi, covid kao bolest postat će dio naše povijesti”.
S druge strane, nameće se mnogo bitnije pitanje, na koje je iritantno teško pronaći odgovor: Kada ćemo napokon doći do te točke?
To ne ovisi o sreći – više-manje ovisi o nama. Pandemije nestaju zbog ljudskog truda – razvoja cjepiva, praćenja kontakata, analize genoma, mjera ograničavanja širenja i međunarodne suradnje.
Svijet ima alate da u kratkom roku zaustavi pandemiju
Ukratko, svijet ima na raspolaganju alate da u vrlo kratkom roku zaustavi pandemiju.
U čemu je problem? Čak i nakon 20 mjeseci, ti alati se ne koriste kako treba.
“Veliki problem je to što nikad nismo imali plan, a ni sada ga nemamo na globalnoj razini”, govori Andrea Taylor, asistentica direktora programa na Duke Global Health institutu.
“Neuspješni smo u nošenju s globalnim krizama – nemamo infrastrukturu, vodstvo, odgovornost”, dodaje Taylor.
Neke zemlje su se s covidom nosile uspješnije od drugih. Ali, da bi se pandemija zaustavila brže, mnogi stručnjaci zazivaju novi, globalni pristup. To je pogotovo važno po pitanju cjepiva, tretmana i dijeljenja informacija.
To bi bio najbrži način da se pandemija zaustavi brzo, kažu. Ako se to ne dogodi, cijeli svijet bi mogao živjeti pod teretom covida sljedeće godine, a i dalje.
“Znali smo što bi se moglo dogoditi ako krenemo s nacionalnim pristupom, i svejedno smo to učinili”, kaže Taylor. “Sada živimo s posljedicama te odluke”.
Ključni alat
Ako uzmemo da svijet ima arsenal za borbu protiv pandemije, najvažnije oružje u tom arsenalu je i najočitije.
“Prva stvar koju imamo je cjepivo”, kaže Roberto Burioni, profesor mikrobiologije i virologije na Sveučilištu San Raffaele u Milanu.
Razvoj nekoliko cjepiva visoke učinkovitosti pri sprječavanju daljnjeg širenja i razvoja teškog oblika bolesti srušio je rekord u brzini. Dotad je najkraći rok za stavljanje novog cjepiva na tržište bio četiri godine, ali covid pandemija je srušila sva očekivanja i postavila zlatni standard.
Lako je vidjeti koliko su cjepiva ključna za pobjedu protiv covida pandemije. “Što se više ljudi zarazi, cijepi, zarazi ponovno, težina bolesti će polako opadati zbog jačanja imuniteta – to je naša teorija”, kaže Hunter.
Naravno, nije dovoljno tek imati cjepivo – ono mora primiti što je više moguće ljudi, koliko god puta je potrebno.
Čak i u razvijenim zemljama gdje pristup cjepivu nije problem, opadanje imuniteta, zaraznost novih sojeva i skeptičnost prema cjepivu su jasno pokazali da će biti potrebno vrlo visoki postotci procijepljenosti da bi se spriječili novi valovi zaraza.
“Moramo postići široku procijepljenost”, kaže Burioni. “Jedan mogući scenarij jest, pod uvjetom da uspijemo cijepiti veliku većinu ljudi, da će virus još uvijek kružiti, ali neće raditi toliko štete”.
Ipak, mnoštvo je dokaza da će covid ostati prijetnja svima dok nije svugdje pod kontrolom – i stručnjaci upozoravaju da je potrebno poduzeti dramatične korake da bi se taj cilj postigao.
Nestašica ili izobilje
Pojava omikron varijante u južnoj Africi, gdje je stopa procijepljenosti niska, još jednom pokazuje koliko je važno osmisliti strategiju za cijepljenje siromašnijih država.
Problem? Ta strategija ne postoji.
“Nije stvar samo u izoliranim mjestima – ogromni dijelovi svijeta imaju neprihvatljivo nisku razinu procijepljenosti”, upozorava Taylor.
Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je cjepivo primilo tek 8 posto ljudi u siromašnim zemljama, u usporedbi s gotovo 64 posto u bogatim dijelovima svijeta.
Potencijalne posljedice ovolike razlike su očite: nove, problematične varijante virusa otkrivane su u zemljama gdje je procijepljenost niska – prošlog prosinca to je bilo u Britaniji, u veljači se delta soj pojavio u Indiji, a omikron nedavno u južnoj Africi, piše CNN.
“Nepravedna raspodjela cjepiva će produljiti pandemiju”, kaže Michael Head, viši istraživač globalnog zdravlja na Sveučilištu u Southamptonu.
“Najbolji način da budemo sebični jest da budemo nesebični”, dodaje Burioni. “Moramo podijeliti cjepiva cijelom svijetu”.
Dostava cjepiva mora biti uvećana i stabilizirana
Rješenja su manje jednostavna, ali nisu nedostižna.
Prvo i osnovno, dostava cjepiva mora biti uvećana i stabilizirana.
“Sada je situacija izmjene nestašice i izobilja – zemlje ne dobiju ništa mjesecima, a onda odjednom prime milijune doza”, kaže Taylor. “Dostava cjepiva mora biti stabilna i predvidiva”.
Head, koji je objavio istraživanje o ponudi cjepiva u Gani, nadodaje da su cjepiva koja su dolazila kroz COVAX sustav često bila pred istekom roka trajanja, a nisu dolazila zajedno s potrebnom opremom za transport u odredišta.
“Dostavu mora slijediti financijska potpora da bi se osiguralo da ljudi te doze mogu zaista i primiti”, rekla je Taylor.
Ipak, iznad svega, stručnjaci pozivaju na vodstvo.
“Ovo je slično izazovu klimatske krize – imamo vođe koji vode nacije, ali nedostaje nam globalnih vođa. Nemamo globalnu odgovornost”, dodaje Taylor.
Borba protiv sljedeće pandemije
Mjere na nacionalnoj razini još uvijek su ključne, dok pandemija polako ide prema svojoj posljednoj fazi, kažu stručnjaci. Valovi će pogađati različite države u različito vrijeme i “zemlje će morati donositi mjere prema svojim mogućnostima i iskustvima”, kaže Head.
To ni moglo značiti da će mjere protiv covida još ostati s nama.
“Kao pojedinci, moramo nastaviti štititi i sebe i druge noseći maske, prakticirajući distancu, i kroz cjepiva”, kaže Ana Garcia, profesorica preventivne medicine i javnog zdravstva na Sveučilištu u Valenciji u Španjolskoj, zemlji koja je dosegla visoku stopu procijepljenosti, ali gdje su još uvijek obvezne maske.
Međutim, još uvijek se mora razmišljati na međunarodnoj razini.
“O globalizaciji pričamo već dugo po pitanju turizma, financija, gospodarstva”, govori Garcia. “Ova pandemija – isto kao i klimatska kriza – izgleda kao test. Moramo na nju gledati na globalnoj razini”.
Svjetski vođe govore to isto, ali stručnjaci kažu da je na riječima sve i ostalo.
“Pandemija je kriza solidarnosti i dijeljenja”
Zemlje se protiv covida moraju boriti zajedno, a ne dijeliti se – Svjetska zdravstvena organizacija pozvala je upravo na taj pristup kada je predložila globalni sporazum da bi se izbjegle ove pogreške kada nas pogodi nova pandemija.
“Omikron pokazuje zašto nam je potreban novi sporazum o pandemijama: naš trenutni sustav ne motivira zemlje da prijave prijetnje drugima koje će neminovno stići i do njih”, rekao je direktor Svjetske zdravstvene organizacije. “U svojoj srži, pandemija je kriza solidarnosti i dijeljenja”.
To će biti teško prodati. Nekoliko znanstvenika povuklo je paralelu s borbom protiv klimatske krize – trud koji, čak i dok vremena ponestaje – biva usporen zbog pojedinačnih interesa.
Ali, mnogi žele da ovaj prijedlog zaživi. “Neka vrsta obvezujućeg zakonskog sporazuma koje će zemlje potpisati mogla bi nam dati neku vrstu koordiniranog globalnog plana, a to je ono što nam sada nedostaje”, kaže Taylor.
“Altruizam nikad neće biti uspješan argument”, priznaje. Ali dokle god pojava nove zaraze prijeti svakom kutku svijeta, “lako je obraniti poziciju da, za potrebe pojedinih nacija, treba postojati koordinirani, globalni pristup”.
“To bi zaista napravilo ogromnu razliku”, kaže Taylor. “Pod uvjetom da uspijemo”.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!