Nova studija otkriva koliko ozbiljno porast temperature narušava naš ritam spavanja.

Povećanje temperature izazvano klimatskim promjenama smanjuje vrijeme spavanja ljudi širom svijeta, a problem će se znatno pogoršati do kraja stoljeća ako čovječanstvo ne uspije obuzdati svoje emisije ugljikovog dioksida, pokazalo je nedavno istraživanje objavljeno u časopisu One Earth, koje je prenio portal Klima 101.

Do ovog zaključka došao je tim istraživača, predvođen Kelton Minorom sa Sveučilišta u Kopenhagenu. Oni su u periodu između 2015. i 2017. prikupljali podatke s narukvica za praćenje spavanja koje je koristilo više od 47.000 ljudi u 68 zemalja.

Prikupljene podatke o spavanju su usporedili s lokalnim podacima o vremenskim uvjetima.

Rezultati su pokazali da neuobičajeno vrele noći, one u kojima je temperatura iznad 30°C, uzrokuju da ljudi spavaju u prosjeku oko 14 minuta kraće.

Studija je otkrila da prosječan građanin svijeta već sada gubi 44 sata sna godišnje. Ovaj gubitak sna povezan je s činjenicom da se ljudsko tijelo treba ohladiti prije nego što zaspi, ali to postaje teže kada je previše vruće.

Kombiniranje podataka s različitim klimatskim scenarijima pokazuje da bi do kraja 2099. vrijeme izgubljenog sna moglo porasti na 50 do 58 sati godišnje. Vjerojatnost da će spavanje trajati manje od optimalnih sedam sati također se povećava kako temperatura raste.

Pored toga, Kelton Minor i njegove kolege su uočili da su određene grupe ranjivije od ostalih pa je efekt temperature na gubitak sna znatno veći za stanovnike zemalja s nižim prihodima, kao i za starije osobe i žene.

Istraživanje pokazuje i da ljudi nisu promijenili svoje svakodnevno ponašanje kako bi se izborili s nedostatkom sna, odnosno izgubljene sate za odmor nisu uspjeli nadomjestiti drijemanjem tijkom dana. Ispitanici se također nisu adaptirali na sezonske vrućine, tj. nije primijećeno da lakše spavaju tijekom tople noći na kraju ljeta nego početkom ljeta.

Rezultati studije bi trebali biti uvod u šire istraživanje o uvjetima spavanja stanovništva koje živi u najtoplijim krajevima svijeta, posebno u Africi, Srednjišnjoj Americi i na Bliskom istoku, navodi se u radu. Ova tema bi prije svega trebala biti u fokusu onih koji donose odluke i političara koji će biti odgovorni da gradovi i mjesta stanovanja budu prilagođeni očekivanim porastima temperature.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram