Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), ukupan broj osiguranika u kolovozu je porastao za 2,2 posto i bio je za 33,7 tisuća viši u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je na mjesečnoj razini smanjen za 0,3 posto ili 4,4 tisuće osiguranika, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
U osmom mjesecu ove godine ukupan broj osiguranika iznosio je gotovo 1,56 milijuna, čime je nastavljen pozitivan trend kretanja na godišnjoj razini koji je započeo u ožujku 2015., dok je u skladu s uobičajenim sezonskim kretanjima ukupan broj osiguranika na mjesečnoj razini smanjen, navodi se u analizi, objavljenoj u srijedu.
Pritom je najveći prirast broja osiguranika, za 3,7 tisuća osoba, došao iz prerađivačke industrije koja, uz trgovinu, u Hrvatskoj ima najveću zaposlenost.
Smanjenje broja osiguranika na mjesečnoj razini, ističe se u analizi, uobičajeno je za razdoblje od kolovoza do siječnja i određeno je sezonskim kretanjima, pa je i u idućim mjesecima moguće očekivati blago smanjenje broja osiguranih osoba.
Sezonski karakter zapošljavanja može se vidjeti, navode analitičari RBA, i iz podataka o broju osiguranika prema djelatnostima jer je već u kolovozu najsnažniji mjesečni pad broja osiguranika, za 1,8 posto ili 2,4 tisuće, zabilježen u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
S druge strane, u istom je mjesecu već uobičajen razmjerno snažan mjesečni pad broja osiguranika u djelatnostima obrazovanja, pa je tako u kolovozu broj osiguranika u obrazovanju smanjen za 0,4 posto ili 404 osobe. No, već će početkom nastavne aktivnosti u rujnu broj osiguranika u sektoru obrazovanja opet porasti, navodi se u analizi.
S obzirom na veliki utjecaj sezonskih kretanja, s dolaskom jesenskih mjeseci broj osiguranika trebao bi se polagano smanjivati zbog sezonskih čimbenika. Ipak, u usporedbi s prethodnim godinama, taj će broj ostati na višim razinama, procjenjuju u RBA .
“Unatoč relativno povoljnim kretanjima na tržištu rada, koja su u velikoj mjeri podržana sezonskim zapošljavanjem, strukturne slabosti tržišta rada, poput neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom, niske razine zaposlenosti i aktivnosti ostaju snažan uteg pozitivnim promjenama na tržištu rada. Pri tome je, uz prisutan proces demografskog starenja stanovništva te posljedični pad radno sposobnog stanovništva, Hrvatska dodatno suočena i s ubrzanom emigracijom radno sposobnog stanovništva”, ističu analitičari RBA.
Zaključuju kako, unatoč pozitivnim pomacima na tržištu rada, suočavanje s negativnim demografskim kretanjima, uz poznate strukturne probleme, ostaje jedan od većih izazova sveobuhvatnog gospodarskog napretka Hrvatske.
