Potpredsjednik Vlade Branko Grčić komentirao je u Dnevniku N1 Vladin prijedlog izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju i kreditnim institucijama.
Koliko će se onima koji konvertiraju svoje kredite iz franka u eure u prosjeku smanjiti glavnica, a koliko mjesečne rate?
“Prema nekim izračunima to bi bilo smanjenje glavnice i 30-ak posto otprilike. To je naravno pitanje procjene ili obračuna svakog kredita posebno. Što se tiče rata to ovisi koliko je tko pretplatio u prethodnom periodu, tu mislim na razliku uplaćenog temeljem kredita u švicarskim francima u odnosu na situaicju koja će prema obračunu biti za kredit u eurima, dakle isti kredit pod istim uvjetima, ali eurski kredit. Rate smanjivati u određenom postotku i u vremenu koje je potrebno da se vrati ta utvrđena preplata ili razlika na način na koji sam to već objasnio”.
Banke su najavljivale i mogućnost da će tužiti državu. Kakve mehanizme reakcije imate ako se to dogodi?
“Pa vidite ja vjerujem da banke u konačnici neće tužiti državu. Jer mi smo dugo čekali banke da ponude odgovarajuće rješenje. Sedam-osam mjeseci je bilo dovoljno, no to se nije dogodilo. Mi smo jednostavno kao vlada morali presjeći tu priču i donijeti ovako važne odluke i na taj način riješiti problem otprilike 53 tisuće hrvatskih obitelji”.
HDZ vas je danas kritizirao da ne rješavate problem onih koji su već otplatili kredite u švicarcima, vaš odgovor?
“Vi ovakvu jednu mjeru možete primjeniti na sve one ugovor koji još traju, sve ostlao bi bila retreoaktivnost. Svi ljudi koji imaju kredite i koji imaju ugovore koji važe će biti uključeni u cijeli ovaj proces”.
Jeste li se oko ovih zakonskih izmjena konzultirali s Europskom komisijom?
“Mi smo kompletan prijedlog ovog zakona odaslali EK i sigurno ćemo danas ili sutra to odaslati Europskoj centralnoj banci s obzirom na utjecaj na stabilnost odnosno nestabilnost financijskog sustava. Mi smo apsolutno sigurni da ove mjere ne mogu destabilizirati financijski sustav u HRvatskoj. To je procjena i naša i HNB-a i u tom smislu ne vidimo problem”.
Koliko bi ova konverzija mogla stajati banke, a koliko na kraju državni proračun kroz porezne olakšice koje će banke ostvariti?
“Jasno je naznačeno da će ukupan teret ove konverzije bi snosile banke. Prema izračunu HNB-a to bi bio trošak od nekih 5,5 do 6 milijardi kuna za bankarski sektor, a jasno je da će kroz porezne olakšice koje nudimo bankama u smislu određene kompenzacije tog troška donijeti i nešto manje prihode u proračunu hrvatske države u iduće otprilike dvije godine. Taj iznos je od HNB-a procijenjen na negdje milijardu kuna”.
