Analitičar: Ova recesija je kao Godot, nikako da dođe

Financijski analitičar Hrvoje Serdarušić gostovao je u Novom danu gdje je s našom Sandrom Križanec razgovarao o tome što možemo očekivati od gospodarske situacije u 2024. godini.

Prijeti li nam recesija u 2024. godini?

Serdarušić naglašava da su vodeće prognoze, ne samo za Hrvatsku već i za svijet, predviđale nastup recesije. Sugerira da se Europa već nalazi u blagoj recesiji, kao i neke od susjednih država.

“Ova recesija je kao Godot, nikako da dođe. Ovo je najiščekivanija recesija koja se nije dogodila. Hrvatska je sa svoje strane cijenu neulaska u recesiju platila povišenom inflacijom, što je na jednoj konferenciji prije mjesec dana rekao i sam ministar financija. To je točno. Hrvatska je uz Slovačku zemlja koja ima najvišu inflaciju u eurozoni i takvo produljeno stanje može donijeti neke rizike”, kazao je.

“Treba biti oprezan. Ja osobno ne bih pretjerano igrao samo na jednu kartu, a to je da se to neće dogoditi. U Europi se naziru problemi, a neke najave za iduću godinu su pesimistične. Treba se pripremiti za različite scenarije, ali teško je biti precizan”, tvrdi stručnjak.

Upitan za razloge zbog kojih je Njemačka, kao jedna od vodećih europskih ekonomija, upala u recesiju dok Hrvatska nije, istaknuo je njihove nepromišljene strateške odluke, poglavito u kontekstu trgovanja energentima s Rusijom. Kao značajan izazov spominje i kinesku auto-industriju koja se pojavila na tržištu kao jak konkurent.

Došla je nova paradigma

Obzirom da su najave da će kamatne stope ići pola do cijeli bod gore, upitan je za savjete za građane i poduzetnike. Kazao je: “Većina kredita su sa fiksnom kamatnom stopom i utoliko ne postoji rizik promjene kamatnih stopa ni za banke ni za građane. Doduše, one će se smanjivati. Ne vjerujem da će centralne banke jako smanjivati, nema više kamatnih stopa oko 0%. To je trajalo do proljeća 2020., ali sada je došla nova paradigma. Jako je teško davati savjete koji su generalni za cijelu populaciju. Uvijek morate promotriti osobnu situaciju svakoga. I aspiracije prema riziku nisu jednake kod svakoga.”

Serdarušić tvrdi da u Europi kontinuirano opada stvarna potrošnja, dok u Hrvatskoj bilježimo suprotan trend, s posebnim naglaskom na izvrsnu turističku sezonu koja nas je podigla. Ipak, naglašava rizike koji proizlaze iz naše snažne povezanosti s Europom, gdje se pojačavaju recesijski izazovi.

“Vidim vrlo mršav rast u Europi u 2024., a Hrvatsku vidim malo iznad crte”, zaključio je.