Na azijskim su burzama u utorak cijene dionica porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, no promet je mršav jer se na mnogim burzama zbog praznika ne radi, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta pala drugi dan zaredom.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,00 sati bio na dobitku 0,2 posto, dok su cijene dionica u Australiji porasle oko 0,5 posto. Na burzama u Kini, Hong Kongu, Singapuru i Južnoj Koreji danas se ne radi zbog Lunarne nove godine.

Podršku tržištu u Australiji pružila je odluka tamošnje središnje banke da zadrži ključne kamate nepromijenjene, dok su ulagači očekivali povećanje zbog rasta inflacije. No, monetarne vlasti odlučile su okončati program otkupa obveznica.

Ulagače je ohrabrio i jučerašnji rast cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones ojačao je 1,17 posto, dok je S&P 500 skočio 1,89, a Nasdaq indeks 3,4 posto.

Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje korekciji cijena dionica, nakon oštrog pada prethodnih tjedana.

Unatoč snažnom rastu u posljednja dva dana, Dow Jones završio je siječanj s gubitkom od 3,3 posto, dok je S&P 500 potonuo 5,3, a Nasdaq indeks gotovo 9 posto.

Za S&P 500 i Nasdaq to je bio najveći mjesečni gubitak od ožujka 2020. godine, kada je tržišta uzdrmalo izbijanje pandemije koronavirusa.

Posljedica je to prilagodbe cijena dionica budućem okruženju u kojemu bi američka središnja banka mogla zaoštriti monetarnu politiku agresivnije nego što se očekivalo.

Nakon poruka čelnika Feda prošloga tjedna, očekuje se da će središnja banka ključne kamate povećati u ožujku, po prvi put od prosinca 2018. godine.

U istom bi mjesecu središnja banka mogla okončati program kupnje obveznica, a potom početi i smanjivati svoje bilance.

Procjenjuje se da bi u ovoj godini Fed mogao povećati kamate u pet navrata, s obzirom da se inflacija kreće na najvišim razinama u 40 godina i da i dalje postoje ‘čepovi’ u nabavnim lancima, koji podržavaju rast cijena roba.

„Zaključak je da će kamate morati rasti, dok će dionice kompanija koje su dosad previše porasle ići na dolje. Kako rastu troškovi poslovanja, primjerice za plaće, tako će ulagači tražiti sektore koji se mogu bolje nositi s inflatornim pritiscima. Teže će, pak, biti sektorima koje u budućnosti imaju perspektivu, ali sada imaju negativni tijek gotovine”, kaže Decio Nascimento, direktor u tvrtki Norbury Partners.

I dok će gubitak monetarnih poticaja negativno utjecati na tržište, podršku bi mu mogao pružiti daljnji oporavak gospodarstva.

Dolar oslabio, cijene nafte porasle

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala drugi dan zaredom.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 96,65 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 97,15 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 115,50 na 114,95 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1245 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,1165 dolara.

Cijene su nafte, pak, nastavile rasti, pa se trend njihova uspona protegnuo na sedmi tjedan.

Na londonskom je tržištu cijena barela jutros ojačala 0,30 posto, na 89,55 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,29 posto, na 88,40 dolara.

Kretanje cijena nafte oko najviših razina u više od sedam godina posljedica je, među ostalim, napetosti između SAD-a i Rusije u vezi Ukrajine jer su trgovci sve zabrinutiji zbog mogućeg poremećaja opskrbe naftom i plinom iz Rusije.