Zastupnica Sandra Benčić pozvala je guvernera Borisa Vujčića da suspendira trgovinu dugovima dok se to područje bolje zakonski ne uredi, a hrvatske banke upozorila da su po zakonu solidarno odgovorne za štetu koju mogu zbog postupanja agencija pretrpeti korisnici. Hrvatska udruga banaka takvu odgovornost negira.
Podsjetimo, portal Index je objavio da je iz tvrtke EOS Matrix procurilo više od 181 tisuće osobnih podataka, a među njima su i podaci 294 maloljetne osobe. Sandra Benčić i Peđa Grbin pozvali su na zakonsko reguliranje rada tih agencija.
No, iz Hrvatske udruge banaka za N1 su komentirali izjavu Sandre Benčić istaknuvši da je odgovornost na novom vjerovniku.
“S obzirom na to da se prijenosi potraživanja na novog vjerovnika provode sukladno važećoj zakonskoj osnovi, nakon navedenog prijenosa potraživanja odgovornost za postupanje s prenesenim podacima i po samom predmetu je na novom vjerovniku te stoga ne postoji osnova za solidarnu odgovornost banaka i drugih vjerovnika za eventualne propuste novog vjerovnika”, stoji među ostalim u odgovoru.
Na to je ponovno reagirao Možemo podsjećajući HUB na Zakon o kreditnim institucijama.
“Benčić podsjeća Hrvatsku udrugu banaka, kao i sve banke članice HUB-a da Zakon o kreditnim institucijama (NN NN 159/13, 19/15, 102/15, 15/18, 70/19, 47/20, 146/20, 151/22) kao i Odluka HNB-a o kupoprodaji plasmana kreditnih institucija (“Narodne novine”, br. 127/2014., 24/2018., 26/2021. i 139/2022.) vrlo jasno navode sljedeće: “Pri sklapanju ugovora o kupoprodaji plasmana koji se odnose na plasmane odobrene potrošačima, neovisno o iznosu plasmana, prodavatelj je dužan osigurati da ti potrošači ne dođu kod stjecatelja ili kod treće osobe na koju je stjecatelj prenio plasmane, odnosno rizike i koristi s osnove plasmana, u nepovoljniji položaj na osnovi zaštite potrošača u odnosu na položaj koji su kao dužnici imali prema prodavatelju. Prodavatelj solidarno odgovara sa stjecateljem ili trećom osobom na koju su plasmani dalje preneseni za štetu nastalu potrošaču zbog toga što je potrošač došao pravno ili stvarno u nepovoljniji položaj u odnosu na položaj koji je kao dužnik imao prema prodavatelju.”
Prema navedenom, upozorava Benčić, banke zaista mogu biti solidarno odgovorne za štetu nastalu potrošačima čiji su dugovi prodani agencijama: Banke su zbog nedostatne regulative propustile osigurati zaštitu dostojanstva i privatnosti osoba čiji su dugovi prodani jer su time zaista došli i u pravno i stvarno nepovoljniji položaj nego kod banaka koje imaju vrlo stroge propise o zaštiti privatnosti potrošača”, ističe se.
“Smatramo da je nužno da u ovoj opetovanoj situaciji masovnog kršenja prava na privatnost i Uredbe o zaštiti osobnih podataka od strane agencija za naplatu potraživanja, HNB izmjeni gore navedenu odluku na način da stavi moratorij na prodaju potrošačkih dugova agencijama za naplatu potraživanja do uspostave regulatornog okvira koji će garantirati zaštitu i sigurnost dostojanstva, privatnosti i osobnih podataka građana od strane navedenih agencija. Ponavljamo da RH nema niti jedan propis koji bi regulirao rad navedenih agencija, da se radi o običnom d.o.o.-u koji je manje reguliran od frizerskog salona ili kvartovskog kafića, a istovremeno radi se o tvrtkama koje barataju s aktivom većom od 40 milijardi kuna”, zaključuje koordinatorica Možemo.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!