Profesor s Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić bio je gost Dnevnika N1 i komentirao Vladine mjere borbe protiv inflacije.

Komentirajući što sve Vlada može učiniti da smanji rast cijena goriva, rekao je da preveliki državni intervencionizam nije dobar, ali da država s druge strane postoji da građane štiti od raznih napada.

“Tu Vlada treba imati instrumente i treba imati oružje. Ti instrumenti i to oružje se pripremaju u dobro vrijeme. Država se može zadužiti i ići u veći deficit. U ovakvim situacija za pokriće troškova i smanjivanje troškova inputa poduzeća – država to može financirati povećanjem zaduženosti. Postoje instrumenti, ali ne može se držati neke rigidne dogmatske ekonomske politike, nego se moraju pravilno postaviti ciljevi”, rekao je Jurčić.

Kako se građani može pomoći u ovoj rastućoj inflaciji?

Jurčić napominje da se Hrvatska narodna banka nikad nije prilagođavala hrvatskoj ekonomskoj zbilji i zato nas je, tvrdi, dovela u situaciju da danas nemamo ni hrvatski kapital ni hrvatsku akumulaciju.

Objasnio je i način na koji bi Vladine mjere protiv inflacije bile učinkovitije.

“Da bi politika bila efikasnija, mi nemamo instituciju koja bi imala popisan ekonomski status naših građana. Kad donosimo mjere, da zaustavljamo cijenu goriva. Čovjek koji ima dvadeset tisuća kuna plaću i koji nema kredita i koji je djecu iškolovao, on može platiti cijenu goriva dvadeset kuna.Onaj čovjek koji ima deset tisuća kuna plaću, koji ima kredit i jedno/dvoje djece u školi, njemu treba cijenu goriva smanjiti za pet kuna. Ovakva linearna politika ona smanjuje cijenu goriva i onome tko to ne treba, a onome kome treba smanjuje malo”, objašnjava.

Također, napominje da nemamo ni popis strukture gospodarstva kako bi se subvencionirale cijene goriva.

“Kakvi su inputi i koliko koja industrija troši energije i koja je industrija bitna, a koja nije bitna da bismo selektivno to radili”, kazao je.

Napominje da zbog inflacije imamo i povećani porezni prihod.

“Sad se postavlja pitanje kako taj povećani porezni prihod rasporediti koliko toliko optimalno između građana i poduzeća. Nažalost, hrvatska nije izgradila takve institucije, da bi mogla provoditi takvu politiku”, kaže profesor.

Što bi se postiglo podizanjem praga neoporezivog dohotka s četiri na pet tisuća kuna?

Govoreći o podizanju praga neoporezivog dohotka, Jurčić kaže da je to stara manta.

“Ovdje bi puno bolji bio ovaj sustav koji sam ranije spomenuo. Vlada nije niti organizacijski pripremljena za ovu situaciju, niti kapitalno niti akumulacijski. Zato samo preostaju ove trenutne mjere. Kroz proteklih 10-ak godina Vlada se uopće nije pripremila za ovu situaciju”, rekao je.

O prikupljanju zaliha zbog drastičnog povećanja cijena namirnica, kaže da to nije rješenje.

“Rješenje je da se politika probudi i počne sustavno pristupati ovoj situaciji. Ekonomska politika mora biti kao stajaća vojska koja se uvijek priprema za rat. Stvaranje zaliha nije rješenje. Europa ima dovoljnu količinu hrane. Neke minimalne zalihe uvijek treba imati, a neke velike zalihe nisu potrebne”, kazao je Jurčić.

Smatra da Hrvatska nije spremna za krizu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.