"Ovo je pokus koji može sugerirati na koji način i kojom brzinom država može prikupiti novac od građana u slučaju eventualnih recesijskih pritisaka", kaže Petar Vušković.
Ministar financija Marko Primorac u utorak je najavio da će država ovoga mjeseca po prvi puta ponuditi građanima mogućnost kupnje trezorskih zapisa, tzv. trezoraca. Riječ je o kratkoročnim utrživim vrijednosnim papirima s rokom dospijeća do jedne godine. Ukupan ciljani iznos izdanja je 440 milijuna eura, a upis će biti proveden u dva kruga.
Prvi, namijenjen građanima, od 13. do 20. studenoga s dospijećem 21. studenoga iduće godine uz godišnju stopu prinosa od 3,75 posto. Drugi krug upisa, namijenjen institucionalnim ulagačima, bit će 21. studenoga od 9 do 11 sati. Minimalno će se po ulagatelju moći upisati 1000 eura trezoraca.
“Država je postala bankar građanima”
Je li ova ponuda države dobra i pouzdana te može li se očekivati velik interes građana, upitali smo neovisnog ekonomskog analitičara Petra Vuškovića. On smatra da je ovim potezom financijsko tržište u Hrvatskoj postalo zanimljivo i dinamično.
“Ponovno imamo povijesni moment da nakon državnih obveznica ide emisija trezorskih zapisa. Država je postala bankar građanima, što je slučaj kakav dosad nismo imali. U principu, država je doskočila bankama i njihovim niskim kamatnim stopama. Pogotovo kad gledamo da su u Hrvatskoj te kamatne stope na depozite niže nego u ostatku Europske unije”, kazao je.
“Nije loša ideja, ali ima neodgovorenih pitanja”
Vušković smatra da je kod ovih trezorskih zapisa povoljno to što će njihov upis biti bez naknade ili uz vrlo niske naknade te što neće biti oporezive porezom na dohodak.
“Definitivno se može očekivati velik interes građana, jer je riječ o pouzdanom i sigurnom ulaganju, a i zadnji izvještaji govore da hrvatski građanin u prosjeku ima 19.000 eura ušteđevine na računu u banci. Stoga možemo reći da ovo nije loša ideja države”, ističe.
No ipak, kaže, zasad bez odgovora ostaje pitanje što će država učiniti s tim novcem.
“Hoće li građani participirati u javnom dugu države ili je, jednostavno, cilj ovoga jačanje financijske pismenosti građana? U principu, ovo je ponovni pokus koji može sugerirati na koji način i kojom brzinom država može prikupiti novac od građana u slučaju eventualnih recesijskih pritisaka. Međutim, makroekonomska slika je dobra, a državni proračun je u suficitu. Kao ideja, ovo je dobro, ali nemamo sve odgovore i ne znamo koji je cilj. Nisam siguran što se ovime željelo postići”, kazao je Vušković.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!