Krenula je nova runda ponude "narodnih" trezorskih zapisa, a do kraja ožujka očekuje se i nova runda narodna obveznica. Financijski analitičar Hrvoje Japunčić u Newsroomu je s Ankom Bilić Keserović komentirao državne obveznice, ali i financijskih kretanja.
Vlada prošle godine odlučila i građanima omogućiti sudjelovanje u svojim operacijama financiranja, najprije izdanjem tzv. narodne obveznice početkom lanjskog ožujka, a potom u studenome i prvom ponudom “narodnih” trezorskih zapisa (TZ). Ovaj tjedan krenula je i nova runda ponude TZ-a, a do kraja ožujka očekuje se i nova narodna obveznica.
“Prošle godine je Hrvatska otvorila mogućnosti investiranja u državne i vrijednosne papire. Svjedoci smo da se može napraviti i elektronički upis, to je za pohvaliti zbog proširenja financijske pismenosti, a i ponude financijskih proizvoda svima koji imaju ili će imati slobodna sredstva”, rekao je Hrvoje Japunčić i dodao:
“Ministarstvo financija je inicijalni ciljani volumen dao na 91 dan, tj. 365 dana. Sutra će prihvatiti sve ponude od fizičkih osoba, ja mislim. Ako se to ne dogodi, onda će biti promo akcija da se ciljani slobodni kapital usmjeri u novo izdanje državnih obveznica.”
Na pitanje je li to lakši način zaduživanja, Japunčić kaže:
“Bili smo svjedoci da je Republika Hrvatska potrebe financiranja u kontekstu proračunskih stavaka i rashoda izvršavala tako da je pristupala domaćem ili međunarodnom tržištu kapitala, bila su predstavljanja, to je zahtjevniji proces. Usmjeravanje prema ovom segmentu pojednostavljuje situaciju i omogućava drugi segment investitora. U drugim europskim zemljama već postoji tradicija investiranja građana i pravnih osoba.”
Istaknuo je da je prošle godine bila specifičnost Hrvatske da je prilikom zamjene kune u euro oko pet i pol milijardi eura bilo van bankarskog sektora. I sad bi bilo dobro da taj novac “uđe u sustav”.
“Razlika između trezorskog zapisa i obveznica je ročnost, dužina trajanja”, objasnio je: “Trezor zapisi su kratkoročni vrijednosni papiri do godine dana, a obveznice su od godine na više. Ako se gleda struktura štednje u bankama, prema podacima HNB-a, postoji kategorizacija da mali broj štediša ima veliki volumen štednje i kad se pogledaju pokazatelji po kategorijama, mali broj ljudi ima preko 100.000 eura štednje.”
Na kraju je prokomentirao moguća kretanja kamatnih stopa ove godine, kao i inflacije.
“Centralne banke te odluke donose na bazi puno makroekonomskih pokazatelja i trendova. Očekujem u drugoj polovici ove godine da se okrene segment prema snižavanju kamatnih stopa. Vide se trendovi usporavanja, ali ne ekstremnog. Jedan od osnovih razloga je drugačiji segment tržišta rada što je posljedica pandemijskih okvira i promjena. Za očekivati je da će doći do sniženja kamatnih stopa na kredite fizičkih osoba. Inflatorni pritisci su mogući jer se Vlada odlučila na drastična povećanja u kratkom vremenu i tu će možda u Hrvatskoj ove godine određeni inflacijski trendovi biti pristupni upravo zbog ovog utjecaja.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!