Ako ste posljednjih dana bili na tržnici onda znate - mnogi su proizvodi dva do čak šest puta skuplji nego u trgovinama! Jesu li i toliko i bolji, i još važnije, mogu li si to građani priuštiti? Ili će tržnice izgubiti bitku s velikim trgovnama i svesti se na delikatesnu nišu?
Cvjetača, brokula, tikvica… od 4 do 5 eura po kilogramu. Cijena je nekoliko puta viša nego u trgovinama za većinu voća i povrća na tržnicama. Domaći uzgoj i kvaliteta imaju svoju cijenu, kažu prodavači na zagrebačkom Dolcu.
“Uzmite si malo, on se može jesti sirov. Ima okus mladog oraha, probajte”, rekla je Sandra, prodavačica na tržnici i vlasnica OPG-a, pokazujući na svoj kupus.
“Sad probajte takav u dućanu i znat ćete odmah razliku”, dodala je.
“U centru ne možete kupiti salatu koja je ubrana sinoć i danas je na tržnici. Podigle su se malo cijene, nekih 10 posto, a na nekim artiklima 20, ali to je zbog cijene gnojiva, najlona, navodnjavanja”, kazala je Mirjana, prodavačica na tržnici.
Gospođa Dragica nada se da će akcijskim cijenama uspjeti privući kupce do svog štanda, prije nego odu u obližnju trgovinu.
“Evo, danas sam snizila cijene za 1 euro.”
“Sve je niže za 1 euro?”
“Sve, da. Jer ne ide, nema ljudi.”
Cijena celera na tržnici iznosi 6 eura, dok u trgovini svega 1 euro po komadu. Cvjetača i salata koštaju 5 eura, a u trgovini euro i pol, odnosno 89 centi. U trgovinama se krumpir i luk mogu kupiti dvostruko jeftinije.
N1
“Neki veliki trgovački centri koji nabavljaju svoje proizvode ili uvoze na veliko, imaju mogućnost puno većih skladišta i imaju mogućnost da tu hranu puno duže čuvaju i onda ih stavljaju na tržište kad je cijena na tržnicama najskuplja”, rekao je Stjepan Bubalo iz Tržnica Zagreb.
Mogu li tržnice zadržati kupce u utrci s trgovcima koji postižu bolje uvjete za dobavu na veliko?
“Evo kupila sam ribu, povrće, meso…”
“Zašto niste otišli u trgovinu kupiti sve to?”
“Pa ja sam rođena Zagrepčanka pa sam vezana za Dolac i Sljeme. To su mi fetiši”, rekla je Jasna.
“Iako je skuplje imam osjećaj da radim bolju stvar za našu ekonomiju i za ljude koji rade ovdje, nekako mi je osobnije sve, imam nekakav ritual”, rekla je Danijela.
“Kako možemo biti sigurni da kupujemo domaće proizvode, čak i ovdje na tržnici?
“Ne znamo. Ja sam inače bio trgovac, u mirovini sam pa smo mi mrkvu dobivali u vrećama po pet kilograma, a vidim da i ove kumice imaju te iste vreće. Znači da vjerojatno i one nabavljaju to negdje na veletržnici”, rekao je Zdenko.
Poljoprivredna inspekcija prošle je godine na tržnicama i štandovima pronašla 180 nepravilnosti – najčešće uz označavanje proizvoda. A uočeno je i 50 nepravilnosti u trgovinama gdje su lažno prodavani proizvodi tvrdeći da su iz vlastite proizvodnje.
“Naravno da to nije u redu i da deklaracije trebaju biti istinite. Potrošač mora imati prave informacije i te informacije moraju biti provjerene, ali evo mi se nadamo da su to rijetki slučajevi”, rekla je Sanja Smoljak Katić iz sektora za trgovinu pri HGK.
Na području Zagreba i zagrebačke županije proizvodi se četvrtina povrća cijele Hrvatske. Zbog najave gradonačelnika Tomislava Tomaševića da će krenuti u izgradnju centra za gospodarenje otpadom u Resniku vlasnici OPG-ova su u strahu.
“Smiješno je takve projekte uopće raditi u zelenom pojasu i mislim da će jedan za drugim za OPG-om se zatvarati. Znači taj potez od 40 OPG-ova u roku od pet godina će nestati!”, rekla je Marina Galović iz Udruge povrćara Zagreba i Zagrebačke županije.
Zato se planiraju pridružiti novom prosvjedu mještanima Resnika protiv izgradnje Centra za gospodarenjem otpadom i spalionice.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare