Kilogram celera u trgovinama je 69 centi, nevjerojatno koliko ga naplaćuju na tržnicama

Ekonomija 26. sij 202421:35 0 komentara
Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Ne samo da kilogram cvjetače, brokule ili špinata ovih dana na tržnicama košta vrtoglavih 5 eura, jednako toliko košta i korijen (glava) celera

Dapače, na tržnici u Utrini u Zagrebu kilogram s listom košta i 6 eura, dok Kaufland ovih dana uvozni iz Nizozemske prodaje na akciji za svega 0,69 eura, za isto toliko i KTC, dok je u Konzumu domaći 1,23 eura/kg. Onaj koji u dućanima nalazimo s listom, a tvrdi se da je također porijeklom iz Hrvatske, prodaje se pak za 1,89 eura. U čemu je kvaka, zašto kod njega košta čak 6, a u trgovačkim centrima manje od eura, rekao je prodavač iz Zadra, piše Večernji.hr.

“Zašto ne pitate Kaufland zašto je kod njih tako malo, odgovara ističući kako on za svoj može garantirati da je domaći, iz uzgoja na otvorenom, što se vidi i po listovima koje je malo “opalio” led. No njegov je celer, tvrdi, jučer ubran, dok je nizozemski “tko zna koliko vremena proveo u hladnjači i trebalo je vremena da stigne do Hrvatske”.

“Bit će vam jasno zašto…”

“Eto, i moja mrkva je tri eura, a u trgovačkim lancima manje od jednog. No kad probate ovu mrkvu i njihovu, bit će vam jasno zašto. Uostalom, kad bi pala potražnja, pala bi i cijena, odvraća. No pita li se poljoprivrednike s Neretve koji svoj trud i muku prodaju na veliko otkupnim centrima, i oni sumnjaju u opravdanost cijena na tržnicama”, napominje.

Cvjetaču koja se danas prodaje na tržnicama po pet eura kod njih je u veleprodaji 1,20 eura/kg, kupus i kelj koji na tržnicama koštaju 3 eura, a u trgovačkim centrima manje od eura, oni su prodali za 0,29 eura, odnosno 0,65 eura, a korijen celera u prosjeku za 1,50 eura/kg.  “Cijene su stvarno bezobrazne, svi oni na tržnicama reći će da je roba domaća, a danas svatko može registrirati neki vrtić u kojem nema dovoljno ni za sebe kao OPG i cijelu godinu prodavati na tržnicama. Ni porez ne plaćaju”, kaže voćar i povrćar Neven Mataga iz Opuzena ističući kako bi se sve to dalo riješiti kad bi institucije radile svoj posao.

Kad bi se htjelo, lako bi se saznalo tko je proizvođač, a tko švercer na tržnicama. Ovako ispada da od otkupa do maloprodaje cijena proizvoda neopravdano naraste i 2-3 puta pri čemu su debelo oštećeni i proizvođači i potrošači, a oni u sredini beru vrhnje, tvrdi taj poljoprivrednik. Kako smo, kako se kaže, u tržišnoj ekonomiji, država bi, dodaje on, trebala biti ta koja će vidjeti tko diže marže i 200 posto i na neki način reagirati kako bi zaštitila prave proizvođače.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!