U Hrvatskoj je u veljači potrošnja u maloprodaji porasla 13. mjesec zaredom na godišnjoj razini, što ukazuje na daljnji rast gospodarstva, no rast potrošnje je znatno sporiji nego prijašnjih mjeseci.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u srijedu izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u veljači porasla 1,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na veljaču prošle godine porasla 0,3 posto.

To je već 13. mjesec zaredom kako raste na godišnjoj razini, nakon što je pod utjecajem koronakrize padala 11 mjeseci zaredom.

„Međutim, realna stopa rasta od tek 0,3 posto u odnosu na prošlogodišnju veljaču potvrđuje usporavanje dinamike rasta dijelom zbog učinka baznog razdoblja, a dijelom i zbog rasta neizvjesnosti uslijed recentnih događanja koji nepovoljno utječu na raspoloženje i očekivanja potrošača”, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

U veljači je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 4,3 posto na godišnjoj razini, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, porastao za 2,5 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Inflacija i geopolitička neizvjesnost nepovoljno utječu na potrošnju

Kako ističu iz RBA, učinak baznog razdoblja i velika neizvjesnost zbog geopolitičkih događanja, što se ogleda u pogoršanju indeksa pouzdanja, očekivanja i raspoloženja potrošača, zasigurno će usporiti dinamiku pozitivnih kretanja u trgovačkoj djelatnosti.

Naime, nakon pogoršanja u siječnju, u veljači su se pokazatelji povjerenja potrošača vratili na razine iz prvog tromjesečja 2020., odnosno razine najsnažnijeg ekonomskog zaključavanja zbog pandemije, navodi se u analizi RBA.

Povjerenje potrošača narušeno je zbog rasta inflacije i rata u Ukrajini.

“Slična kretanja očekujemo i u ožujku. Snažniji inflatorni pritisci i rastuća neizvjesnost zasigurno će utjecati na suzdržavanje od potrošnje te će odgađati potrošnju luksuznih dobara, prije svega. S druge strane, možemo očekivati povećanu potražnju za osnovnim živežnim namirnicama, posebice u slučaju da trenutne (ratne) okolnosti potraju”, zaključuje se u analizi RBA.