Financijski analitičar Hrvoje Japunčić u Studiju uživo komentirao je kontroverze oko uvođenja eura rat trgovaca i vlade te ekonomske poruke Andreja Plenkovića iz Davosa.
Na pitanje kako komentira nove podatke DIRH-a koji kažu da su neki digli cijene čak 126 posto nakon uvođenja eura, a za koje DIRH kaže da su neopravdano dignute, Japunčić kaže kako smo bili svjedoci da su u protekloj godini nflacijski segmenti bili izraženi i u Hrvatskoj, što je osnovna posljedica našeg ekonomskog okvira u kojem imamo puno ulaznih stavaka, dobave različitih roba i sirovina iz Europske unije, ali i cijelog svijeta.
“A s obzirom na to da su inflacijski segmenti bili prisutni u cijelom svijetu to je bio jedan od trigera koji se počeo značajnije prikazivati, odnosno pojavljivati u iskazivanju porasta cijena, ne samo roba i usluga, već i proizvoda s kojima se susrećemo na dnevnoj bazi”, kaže Japunčić.
“Takva tendencija je bila prisutna i jesenas”, ističe financijski analitičar i dodaje: “Osobnog sam mišljenja da treba istaknuti da jesenas, ali i u recentnim danima, da je pogotovo u segmentu usluga došlo do bazično neopravdanog dizanja cijena u konektstu visina i neuskladbe s ulaznim inputima”, kaže Japunčić.
Smatra da je vlada, kod praćenja cijena, trebala veću ulogu dati udrugama potrošača koje su mogli na najbolji način cijene komparirati i to javno objavljivati.
Komentirao je ulazak u euro tijekom inflacije. Kaže i to da smo odgodili ulazak u euro da bi bili u većim problemima. Istaknuo je da zemlje članice koje nisu uvele euro imaju veći inflatorni pristisak i da se trenutno nalaze u velikim problemima.
Kaže i kako se i u drugim zemljama pri uvođenju eura značajnije zaokruživale cijene u ugostiteljskom segmentu, ali da kad se gleda u ukupnim izračunima da je to jedan mali sastavni dio. “Šteta što nije bilo studioznije i stručnije kapmanje praćenja zaokruživanja i rasta cijena, pogotovo od jesenas, nevezano uz to što su bili i tada prisutni inflacijski trendovi. A sad u ovo vrijeme, tržište će samo napraviti svoj dio posla”, kaže Japunčić i dodaje da će to biti vidljivo već u proljeće.
Spomnuo je i to da će i potrošači sami odraditi svoj dio posla u niveliranju cijena, pogotovo pri traženju boljih cijena od stranih dobavljača iz Europske unije.
Napominje i to da je u zemljama koje su uvodile euro, u vremenskom periodu od tri do pet godina, došlo do vidljivog porasta samih dohodaka. “Bila je to posljedica samih tržišnih segmenata, ali i samih nacionalnih reformi u smislu ukupnog oporezivanja troška dohodaka, a to nama nedostaje”, kaže Japunčić.
Kaže kako i dalje stoji pri tome da i dalje treba smanjivati porez na dohodak i da treba omogućiti poduzetnicima i privatnom sektoru da može isplatiti više dohotke svojim zaposlenicima.
“Smanjivati ukupno oporezivanje dohotka”
“Treba smanjiti ukupno oporezivanje dohotka kao takvog”, kaže Japunčić i dodaje da bi se sav minus u proračunu, nastao manjim oporezivanjem dohotka, vratio kroz veću potrošnju. Naglašava da bi se povećala štednja građana, ali da bi i indirektno, u konačnici i veći dio tako skupljenih poreznih davanja došao u mirovinski i zdravstveni sustav te je dao recentne primjere Njemačke, Irske, Portugala, Španjolske i drugih zemalja koje su provele porezne reforme.
Kaže kako se godinama govori o mjenjanju poreza na dohodak i da je ministar Zdravko Marić i napravio neke promjene, pogotovo u segmentu niskih dohodaka, no ističe kako postoji potreba za jednom reformom za jedan srednji segment dohodaka kako poslodavca to ne bi koštalo duplo više.
Rekao je i kako Hrvatska ima fiskalne i monetarne kapacitete da može samostalno, ali i uz programe Europske unije koje bi podržale reformu u segmentu snižavanja troškova dohotka, provesti te reforme, a da bi takve promjene rezultirale i povratkom naših ljudi koji rade u inozemstvu. “U konačnici imali bi tranzicijski trošak koji bi se mogao brzo nadoknaditi”, kaže Japunčić.
Komentirao je i kamatne stope čiji rast brine brojne građane. Kaže kako će, sudeći prema svim pokazateljima, inflacijski pritisci početi opadati te da će to dovesti i do smanjivanja rasta kamata Europske središnje banke koji su jedan od uzroka rasta kamatnih stopa građanskih kredita. “Za sada za prvu polovicu godine bit ćemo svjedoci manjeg podizanja kamatnih stopa, ali to su sve još uvijek niske razine kamatnihh stopa, ali mislim da će građani i poduzetnici dobiti sredstva po prihvatljivim kamatnim stopama. Ono što je bitnije za naglasiti, činjnica je da i fizičke i pravne osobe, sredstva mogu tražiti i u drugim entiteima Europske zajednice”, kaže Japunčić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!