U MUP-u raste broj izdanih, ali i ukinutih dozvola za boravak i rad. Strani radnici često traže bolje poslove od onih za koje su dobili dozvolu, a i kompanije si međusobno 'kradu' radnike.
Paralelno s velikim rastom broja novih dozvola za boravak i rad stranaca u Hrvatskoj, Ministarstvo unutrašnjih poslova bavi se i ukidanjem po nekoliko desetaka tisuća takvih dozvola godišnje, uglavnom na zahtjev poslodavaca i samih radnika pa ispada da je i to jedan od razloga zašto je cijeli sustav uvoza radnika prilično zagušen.
Kako doznajemo, lani je tako ukupno ukinuto čak 37.721 dozvola za boravak i rad državljana trećih zemalja, što je 30 posto u odnosu na broj svih izdanih dozvola u 2022. godini. U prvih nekoliko mjeseci ove godine taj se postotak popeo na skoro 50 posto, kako se nedavno na jednom gospodarskom skupu požalio MUP-ov državni tajnik Žarko Katić.
Zašto se tako veliki broj dozvola ukida? Postavili smo ovo pitanje na nekoliko adresa, a iz odgovora proizlazi da je glavni razlog što strani radnici – za koje se ove godine očekuje da će biti izdano oko 180 tisuća dozvola – prilično intenzivno mijenjaju poslodavce.
Kad dođu u Hrvatsku i počnu raditi, upravo oni često iniciraju promjenu poslodavca jer otkriju da ovdje za njih postoje bolje prilike, kažu nam naši sugovornici, a neki poslodavci ih i iskorištavaju pa čak i ne isplate plaću. Nije rijetka pojava ni da si kompanije međusobno “preotimaju” radnike pa se, primjerice, transferi dogovaraju na velikim gradilištima gdje radi više tvrtki. Takvim je “prečacem” jednostavnije doći do radnika nego ih tražiti preko agencije, pogotovo ako se radi o onima iz dalekoistočnih zemalja kojima treba i viza, a preko veleposlanstava procedura dugo traje. S druge strane, događa se i da se dio stranaca niti ne pojavi na poslu u kompaniji za koju im je dozvola izdana te se stoga ona mora ukinuti. A ne pojave se jer, recimo, dok čekaju na sve papire i provjere, nađu posao negdje drugdje ili pak, jednom ishođenu dozvolu i schengensku vizu iskoriste samo da bi otišli u neku drugu europsku zemlju (što nije legalno jer su privremene dokumente dobili radi posla u Hrvatskoj, dok u drugoj članici EU-a mogu boraviti najdulje 30 dana, odnosno 90 dana u tijeku cijele godine).
Dio stranih radnika, objašnjava nam direktor za ljudske resurse GP Krk Ivan Stipković, ne prođe pak na liječničkom pregledu koji je za većinu poslova u građevini obavezan i obavlja se u Hrvatskoj. To se dogodi, kaže, za njih oko 10 posto i takvi se onda moraju vratiti kućama, a njihove dozvole ukinuti.
Nisu dobili povišicu pa otišli
U građevinarstvu se i dalje traži najviše stranih radnika u odnosu na druge sektore, a u većim kompanijama oni danas predstavljaju značajan udjel. U GP Krk imaju 740 zaposlenih, a 296 su strani radnici iz BIH, Indije, Kosova, Makedonije, Maroka, Nepala, Srbije, Turske, Uzbekistana i Ukrajine, dok su trenutno u postupku ishodovanja dozvola za radnike iz Egipta. Kako nam kaže Stipković, zatražili su papire za njih 26, ali ako ih na kraju dođe i počne raditi 15, bit će sretan. “Dvojica nisu poslala potvrde o nekažnjavanju, a petoro ih je odustalo. Za preostalih 19 očekujemo da bi početkom srpnja mogli dobiti vize”, navodi.
Spominje da su ranije imali skupinu od 30 radnika iz Turske, a otišli su ove godine nakon što im nisu dali povišicu. “S dijelom njih nismo bili zadovoljni, a spremni smo bili povećati plaće za njih desetoro. No, stav te skupine radnika, koji su bili iz iste turske pokrajine, bio je ‘ili svima povišica ili nikome’ pa su otišli”, kaže. Dodaje kako strani radnici traže od poslodavca određeni iznos po satu rada, tipa pet eura neto, plaćeni smještaj i dva obroka te inzistiraju na što većem broju prekovremenih, odnosno na ukupno oko 200 radnih sat mjesečno, kako bi što više zaradili.
Iz MUP-a su nam odgovorili da nemaju detalje o tome koji su točno razlozi da radnici i poslodavci učestalo iniciraju proceduru ukidanja dozvola za boravak i rad (po aktualnom zakonu izdaju se na najdulje godinu dana, a onda se mogu produljivati), ali navode da je lani to zatraženo za 27.035 dozvola. Dodatno, upravni sporovi su provedeni za ukidanje 7.452 dozvola jer su “prestali postojati uvjeti na temelju kojih je izdana dozvola”, a 3.045 ih je ukinuto jer radnici “nisu u roku od 30 dana od izdavanja dozvole za boravak i rad ili dugotrajne vize prijavili boravište ili su odjavili boravište iz RH na vlastiti zahtjev ili su boravili izvan RH duže vrijeme”. Dodaju također da je 11 dozvola ukinuto zato što poslodavci više nisu ispunjavali uvjete za dobivanje pozitivnog mišljenja HZZ-a, a 43 dozvole jer poslodavac nije isplaćivao plaću. Ukinuto je i 95 dozvola za strance koji su obavljali poslove (ili radili za drugog poslodavca) suprotno izdanoj dozvoli za boravak i rad.
Dok čekaju, neki rade na crno
Procedura za bolji posao, odnosno prelazak iz jedne u drugu firmu, podrazumijeva ukidanje prve radne dozvole i izdavanje nove te bi u principu trebala biti kratka. No, u praksi to obično potraje mjesec i više, pa su u tom razdoblju radnici ili “na cesti” ili jednostavno rade – na crno. O tome, naravno, nema službene statistike. Iz Hrvatske udruge poslodavaca su nam oko brojnih ukidanja i izdavanja dozvola poručili da je to “uobičajena pojava na tržištu rada zbog promjene poslova uslijed međusobnog konkuriranja poslodavaca uvjetima rada”. Ističu i da broj izdanih dozvola, što je podatak koji objavljuje MUP, i broj radnika kojima su dozvole izdane nisu sinonimi jer se jednom radniku može tijekom godine izdati više dozvola.
U prvih pet mjeseci ove godine je najviše dozvola izdano radnicima iz Bosne i Hercegovine (17.831), potom Srbije (11.262),a na trećem mjestu su Nepalci (9.718).
Surya Bahadur Thing, predsjednik udruge nepalskih radnika u Hrvatskoj (NRNA Croatia) i zaposlenik jedne zagrebačke agencije za posredovanje pri zapošljavanju, kaže nam da ih je trenutno u Hrvatskoj između 15 i 20 tisuća, a većina teško radi, ali je ipak zadovoljna. Onima koji se suočavaju s problemima, primjerice plaće im ne stižu na vrijeme, imaju previše prekovremenih ili nešto treće, savjetuje kako da pregovaraju o boljim uvjetima ili da mijenjaju posao. Češće je to slučaj, kaže, u manjim tvrtkama. Građevinskom radniku Jibanu Magaru iz Nepala, s kojim smo se sastali nakon radnog vremena na zagrebačkom Zrinjevcu, dogodilo se da u kompaniji više nije bilo posla i morao se snaći, prepričava nam njegove riječi Thing (Magaru ne govori engleski). Sada je u tvrtki Distalis gradnja, zarađuje oko 1.000 eura, ali na novu dozvolu je čekao mjesec dana. Problem je, kažu nam Nepalci, i to što u toj zemlji nema hrvatske ambasade, sve se rješava preko one u New Delhiju koja je vrlo opterećena pa znaju toliko dugo čekati na dokumente da ne dođu na vrijeme u Hrvatsku na ugovoreni posao. Uostalom, ako radnik u roku od 30 dana nakon odobrenja privremenog boravka ne prijavi svoje boravište policiji, dozvola za rad mu se ukida.
Inače, i u HUP-u napominju da na povećani raskid radnih dozvola i odustajanje od predanih zahtjeva dolazi i zbog velikog kašnjenja u obradi samih zahtjeva te izdavanja viza.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
