Vlada je u četvrtak uputila u Sabor konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o energetskoj učinkovitosti, kojim se uvode novi okvirni nacionalni ciljevi vezani uz energetsku učinkovitost do 2030. godine, što bi trebalo rezultirati bitno manjom potrošnjom energije.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je na sjednici Vlade da se predlažu izmjene i dopune tog zakona s ciljem da se zakonodavni okvir Hrvatske uskladi s izmjenama regulatornog okvira EU u području energetske učinkovitosti.

EU direktivom uspostavlja se zajednički pravni okvir za promicanje energetske učinkovitosti unutar EU i to 20 posto smanjenja potrošnje energije u odnosu na projiciranu potrošnju u 2020. i najmanje 32,5 posto smanjenja potrošnje energije u 2030. u odnosu na potrošnju bazne 2005. godine.

“Zakonom se uvode novi okvirni nacionalni ciljevi vezani uz energetsku učinkovitost do 2030. godine te obvezne kumulativne uštede energije u razdobljima kumuliranja, a utvrđuju se i načini za postizanje tih ciljeva, kombinacijom sustava obveze energetske učinkovitosti i alternativnih mjera politike”, kazao je ministar, dodavši da se pritom regulira  i pravo na jasnu i transparentnu informaciju u obračunu i potrošnji električne energije, odnosno prirodnog plina, toplinske energije i potrošnje tople vode.

Također, glavne promjene u zakonu odnose se na obvezu planiranja i izvještavanja u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 uz prvenstveno uvažavanje načela energetska učinkovitosti. To načelo zahtijeva da se sve gospodarske aktivnosti i budući projekti promatraju kroz doprinos mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti te ima za cilj potporu okvira za olakšavanje održivih ulaganja u sektorima energetike, prometa, graditeljstva, industrije i dr.

Isto tako stvara se obveza da se prilikom oblikovanja mjera politike energetske učinkovitosti uzimaju u obzir potrebe za ublažavanjem energetskog siromaštva, Također, zakonom će se utvrditi jasne poveznice između Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana i Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine.

U odnosu na prvo čitanje, unesena je odredba kojom će se financijska sredstva koje strankama obveznicama predstavljaju smanjeni prihod, a koja se koriste u svrhu smanjenja energetskog siromaštva u kućanstvima kao i za pomoć kućanstvima u slučaju proglašenja katastrofe, uvažiti kao smanjenje obveze strankama obveznicama, te da će se ušteda energije ostvarene na ovakav način nadoknaditi putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

U Sabor upućene i izmjene Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave

Vlada je danas uputila u Sabor i konačni prijedloga izmjena i dopuna Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, kojim se reguliraju prava i obveze članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave.

Izmjenama i dopunama se uvažava specifičnost pravnog položaja Državne komisije i činjenicu da su njezini članovi obveznici primjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa te se smatraju dužnosnicima u smislu toga Zakona, iako kao isti nisu navedeni, niti se na njih primjenjuju pravila Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika.

“Izmjenama i dopunama odredbi Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave postiže se usklađenje prava i obveza članova Državne komisije. Također, unose se odredbe kojima se osigurava kontinuitet rada tijela, precizno se utvrđuje početak i završetak mandata te se dodaju odredbe vezane za prestanak mandata po sili zakona koje do sada nisu bile obuhvaćene te se predlaže javni poziv kao način odabira kandidata koje će Vladapredložiti Hrvatskome Saboru”, rekao je Ćorić.

Vlada je još krajem siječnja predložila izmjene tog zakona, kojima regulira i visinu naknade plaće članova Komisije nakon prestanka obnašanja dužnosti pa će tako, ako su na dužnosti bili najmanje godinu dana, imati pravo na punu plaću šest mjeseci od prestanka dužnosti, a sljedećih šest na polovinu plaće, kao i pravo povratka na rad u državnom, javnom i privatnom sektoru.