N1

Prošle godine prema podacima UNHCR još jednom broj izbjeglih u svijetu premašio je dosadašnji rekord.

Prije dva tjedna napisala sam kolumnu pod nazivom “Mi i oni”.

Istu kolumnu mogla sam napisati prije deset ili petnaest godina. Mogla sam je napisati 2015. Mogla sam je napisati u prvim mjesecima 2020. I pisala sam je. Pisala sam isti tekst, snimala istu reportažu i 2002. i 2012. i 2015. i danas. Mogla sam je i opet napisati nakon još jednog brodoloma koji se dogodio prošle nedjelje pred obalama Italije. Poginulo je, neki kažu 60, neki 70, neki stotinu ljudi, među njima i djeca.

“Ne nazire se kraj, 2013. ljudi su rekli ‘nikad više’ pred malim bijelim lijesovima na Lampedusi, 2015. rekli su ‘nikad više’ pred beživotnim tijelom dvogodišnjega sirijskog djeteta na plaži”, rekao je Francesco Creazzo, glasnogovornik SOS Méditerranée, nevladine udruge za spasilačke operacije u središnjem Sredozemlju.

Kraj se ne nazire ni nakon posljednjeg summita Europskog vijeća, kako sam pisala u kolumni pod nazivom “Mi i oni”, a kraj se ne nazire ni nakon što su nakon brodoloma na jugu Italije na svoje Instagram profile fotografije olupine ili beživotnih tijela u bijelim plahtama, krenuli stavljati čelnici europskih institucija, isti oni koji su na summitu tjedan prije najavili da nema više cile-mile, da neće više iskorištavati nitko europsku dobrotu. I da će se razvojna pomoć uvjetovati rezanjem migratornih puteva. Slali su europski čelnici s patetičnim komentarima uz fotografije najgoreg ljudskog užasa i poruke krijumčarima da prestanu iskorištavati ljudsku patnju, davati im lažnu nadu. Predizborna godina i da u istoj za društvene mreže dobro služe i mrtvi i ranjeni i poginuli, bilo u Ukrajini, Siriji, Afganistanu.

Neću još jednom pisati isti tekst o geopolitičkom kontekstu u kojem živimo i u kojem se jedno od najvećih suvremenih pitanja migracija manipulira i ljudskim životima razbacuje kao nebitnom kategorijom. U ovom općem brodolomu čovječanstva koje živimo mapirat ću samo ta bliža ili dalja mjesta od Europe o kojima ne razmišljamo kada pričamo o temi ljudi u pokretu.

Prošle godine prema podacima UNHCR još jednom broj izbjeglih u svijetu premašio je dosadašnji rekord. Ukupni broj raseljenih bio je veći od 100 milijuna, što znači da je više od jedan posto globalne populacije prisiljen napustiti svoj dom.

Na popisu zemalja iz kojih ljudi najviše bježe našla se često zaboravljena Eritreja s oko 14 posto svoje populacije, više od pola milijuna ljudi u bijegu iz zemlje destabilizirane političkim nasiljem. Srednjoafrička ili Centralnoafrička republika slavi neslavnu obljetnicu deset godina sektaškog nasilja koje s manjim ili većim intenzitetom traje od oslobođenja kolonijalne vlasti. S obzirom na bogatstvo resursima korumpirati je ondje lako, no sigurnosna situacija je tako opasna da u toj državi teško ili nikako operiraju humanitarne organizacije. Raseljeno je ili u bijegu preko milijun građana te zemlje. Epicentar krize na rogu Afrike već je desetljećima Somalija. Prema podacima UNHCR-a broj novih izbjeglih pada te ih je sada gotovo 200 tisuća manje nego prije pet godina. No, osim sukoba, militantnih skupina i džihadista koji su sijali besvlašće i teror, pitanje suše i gladi s roga Afrike ne odlaze, a s klimatskim promjenama se i povećavaju. Humanitarne organizacije strahuju od ponavljanja katastrofalne suše koja je u Somaliji, Etiopiji, Džibutiju, Keniji 2011. ugrozila živote desecima milijuna ljudi. Upravo u susjednim državama najveći je broj somalskih izbjeglica.

Sudan, ogromna afrička država koja je zbacila diktatora Bashira i bori se uspostaviti kakvu-takvu stabilnu vlast s paktom vojske i civilnih vlasti, također je već više od četvrt stoljeća izvor nestabilnosti. Dok je i sam Sudan dom brojnih izbjeglica iz regije, što je u prošlosti bio i sam po sebi izvor sukoba, broj izbjeglica iz samog Sudana zbog nesigurne situacije u prosincu prošle godine premašio je 840 tisuća. Južni Sudan, najmlađa država svijeta, nikako stati na noge. 2,3 milijuna je izbjeglih. Demokratska Republika Kongo proteklih se tjedana kao mrtva mačka zbog slučaja posvajanja razvlači po medijima, ali, ispričavam se ako griješim, nigdje nisam vidjela opsežnu i ozbiljnu priču o razmjerima krize u državi iz koje je pobjeglo gotovo milijun ljudi. Četvrt stoljeća užasa tu bogatu i ogromnu strateški važnu afričku državu razaraju do temelja. U Aziji i dalje traje kriza naroda Rohindža poubijanog i protjeranog iz Mjanamara.

Afganistan je godinama pri vrhu liste država u permanentnoj krizi. Jedan od deset izbjeglih su Afganistanci po rođenju. Dakle, generacije su rođene u izbjeglištvu i drugu situaciju ili ambijent ne poznaju. 88 posto od skoro tri milijuna izbjeglih Afganistanaca u susjednom je Pakistanu.

O onome što se zbiva u Ukrajini više i ne moramo pisati. Gotovo 16 posto globalne izbjegličke populacije danas su Ukrajinci. Pet i pol milijuna izbjeglih iz Ukrajine, a UNHCR procjenjuje da je još 10 posto populacije interno raseljeno zbog rata.

Broj jedan u svijetu i dalje drži Sirija. 25 posto globalne izbjegličke populacije su Sirijci. Gotovo ih je sedam milijuna. I dalje najviše ljudi živi u susjednim državama od Libanona, Jordana, Turske, Egipta.

U travnju 2015. stigle su stravične vijesti da je u brodolomu na jugu Sredozemlja poginulo više od 800 ljudi. 23. travnja 2015. održan je izvanredni sastanak Europskog vijeća na kojem su se šefovi država i vlada EU-a složili su se da će uložiti sve napore s ciljem sprečavanja daljnjih pogibija na moru i uhvatiti se ukoštac s temeljnim uzrocima migracija. Odlučili su svoje napore usmjeriti na četiri glavna područja:

– jačanje prisutnosti na moru

– borbu protiv trgovaca ljudima

– sprečavanje nezakonitih migracijskih tokova

– jačanje unutarnje solidarnosti i odgovornosti.

Od travnja 2015. do ožujka 2023. prošlo je, eto, već skoro osam godina. Pogledajte popis, pogledajte stvarnost.

Prije dva tjedna napisala sam kolumnu pod nazivom “Mi i oni” . Da ne pišem opet sve ponovno. Isti tekst, prije petnaest, deset ili osam godina. Jučer ili opet sutra. Bit će brodolom.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.