Mali vodič: O ovih 10 stvari uvijek treba voditi računa u vožnji

Pexels

Ispravite greške koje vam mogu ugroziti život. Inovacije u automobilskoj industriji prvenstveno su usmjerene u poboljšanje sigurnosti. Moderna elektornika u automobilima uvelike poboljšava sigurnost vozača i putnika, ali je za to neophodno pravilno rukovanje tehnologijom. U narednom pregledu pogledajte koje su najčešće stvari na koje treba pripaziti.

1. Kočnice – neodlučan pritisak papučice

Premda zvuči smiješno, mnogi se vozači u kritičnoj situaciji zbune i uplaše te u šoku ne pritisnu dovoljno papučicu kočnice, piše Automobili.hr.

Brzina reakcije je općenito gledajući dobra svima, ali samo rijetki pritisnu papučicu do kraja. Neposredno nakon pritiska na papučicu kočnice potrebno je lijevom nogom pritisnuti papučicu spojke, kako se motor na kraju zaustavljanja ne bi ugasio.

To je posebno važno, jer je često nakon snažnog kočenja potrebno što prije napustiti opasno mjesto što je nemoguće uz ugašen motor.

U slučaju opasnosti nužno je kočiti punom snagom, jer svaka desetinka izgubljenog vremena može biti ključna.

2. Razmak – premala udaljenost u odnosu na vozilo ispred

Najčešća, a vjerojatno i najopasnija greška u vožnji je premali razmak u odnosu na vozilo ispred. Vožnja uz razmak od svega nekoliko centimetara s namjerom da se lakše krene u pretjecanje ili da se vozača ispred sebe ubrza iznimno je opasna, jer već mali stisak kočnice može dovesti do sudara.

Držanje premalog razmaka najčešća je pojava u gradskoj vožnji pa često dovodi do lančanog sudara.

3. Volan – nedovoljno ili pretjerano zakretanje

Položaj ruku na obruču volana jedna je od najvećih i najopasnijih nepravilnosti u vožnji. Samo rijetki drže volan u pravilnom položaju, koji je identičan kazaljkama na satu u 9:15. Nepravilno držanje ruku dovodi do prespore reakcije i nedovoljnog zakretanja u opasnim i iznenadnim situacijama.

Pravilan položaj ruku na volanu ključan je za dobru kontrolu nad automobilom, a samim time i sigurnost u vožnji.

4. Zavoj – nepravilna putanja kroz zavoj

Prerani ulazak u zavoj dovodi to toga da na izlasku iz zavoja automobil širi svoju putanju. U slučaju desnog zavoja to rezultira prelaskom u suprotnu traku, a u lijevom zavoju do izlijetanja s ceste.

To se najčešće događa ukoliko vozač uđe u zavoj prevelikom brzinom. Tada su zakoni fizike neumoljivi, a centripetalnu silu ponekad ni ESP ne može obuzdati te vozilo ne uspijeva savladati zavoj.

Nažalost, pravilnom prolasku zavoja još uvijek se pridaje premalo pažnje u autoškolama.

5. Panika – izgubljen nadzor zbog šoka

Dobro snalaženje za volanom u iznenadnim situacijama ključno je za sigurnu vožnju. Okretanje volana u suprotnom smjeru od smjera vožnje ili dodavanje gasa umjesto kočenja zahtijevaju iskustvo i znanje.

Sustavi za kontrolu stabilnosti su koristan dodatak, ali za njihovu pravilnu upotrebu potrebno je znati kako djeluju i koja su njihova ograničenja, jer bez ispravnog pristupa neće biti od velike pomoći.

Neiskustvo je najčešći razlog paničnih reakcija.

6. Pretjecanje – loša procjena i presporo vraćanje

Pretjecanje je uvjerljivo najdelikatnija radnja za volanom. Vozač mora trenutak za početak pretjecanja odabrati hladne glave, a pritom su od presudne važnosti pažljivost i odlučnost.

Mogućnosti pogreške su ogromne, a najčešće su: početak pretjecanja u krivom stupnju prijenosa, neodlučno dodavanje gasa, loša procjena raspoloživog prostora te početak pretjecanja bez prethodne provjere situacije iza vozila.

Kod posljednje pogreške od velike su pomoći suvremeni sustavi za detekciju vozila u mrtvom kutu. Kod pretjecanja dobra procjena i korištenje sve raspoložive snage automobila spašava glavu.

7. Motocikli – nepoštivanje motociklista

Mnogi će vozači već na prvi spomen motociklista krenuti s tvrdnjom kako su oni najopasniji sudionici u prometu. Međutim, istina je najčešće suprotna.

Vozači automobila pridaju premalo pažnje motociklistima te ih često ne smatraju ravnopravnim sudionicima u prometu. Naravno da im jurnjave gradom, vožnja po sredini prometnice ili slalom vožnja ne služe na ponos, ali vozači u svakom slučaju premalo paze na njih.

Do sudara najčešće dolazi u situaciji kada vozač automobila promjeni traku uz površnu ili bez ikakve provjere mrtvog kuta. Motocikliste svi moraju tretirati ravnopravnim sudionicima prometa. Suprotan stav najčešće dovodi do tragedije.

8. Mjenjač – vožnja u pogrešnom stupnju prijenosa

Za pozitivan ishod neke iznenadne situacije na cesti ponekad je potrebno iskoristiti svu raspoloživu snagu motora, a to je nemoguće ukoliko se koristi pogrešan stupanj prijenosa.

Najčešća greška je vožnja u previsokom stupnju prijenosa, s namjerom manje potrošnje goriva i manje buke. U ovakvim situacijama u prednosti su turbodizelaši i turbobenzinci, jer imaju veću količinu okretnog momenta raspoloživu na nižim brzinama vrtnje.

Za neiskusne možda je bolji izbor automatski mjenjač koji će, ovisno i potrebnoj količini snage i okretnog momenta, sam odabrati odgovarajući stupanj. Zbog silne želje za uštedom na gorivu mnogi voze u pogrešnom stupnju prijenosa.

9. Snijeg – oprez je na prvom mjestu

Već je mala količina snijega na cesti dovoljna da se vozna svojstva automobila u potpunosti promijene.

Sve reakcije vozača moraju biti odmjere i blage, jer u suprotnom dolazi do gubitka kontakta s podlogom, pogonski kotači se vrte u prazno, sposobnosti skretanja su znatno smanjene, a zaustavni se put višestruko povećava.

Premda većina vozača koristi zimske gume, uvijek se nađe pokoji na ljetnima, koji je u tim uvjetima prava tempirana bomba, a u posljednje vrijeme sve veću opasnost predstavljaju vlasnici automobila i terenaca sa 4×4 pogonom, koji smatraju da im zimske gume nisu potrebne.

U skandinavskim zemljama vožnja po snijegu je sastavni dio ispita u autoškolama.

Svi mladi vozači trebali bi izbrusiti vještinu vožnje po snijegu na nekom praznom parkiralištu, jer u regularnom prometu snijeg osjetno komplicira sve ono što je na suhom asfaltu jednostavno.

10. Parkiranje – loše iskorišten prostor

Loš osjećaj za prostor glavni je krivac za slabo iskorišten prostor prilikom parkiranja. Ništa bolji nisu ni vozači koji automobil ostavljaju na cesti ili, pak, na silu pokušavaju ući u premalen prostor.

Loše parkirani automobil smanjuje preglednost, a ponekad i remeti normalan tijek prometa. Dodatan problem stvaraju i oni koji manevar parkiranja ne naglase pravilnom signalizacijom.

Danas se u pojedinim modelima automobila mogu naći sustavi za bočno parkiranje, koji su stanju ovaj zahtjevan manevar izvesti bez ljudske pomoći.

Automobili su svakom novom generacijom sve veći, a parkirališna mjesta označena su po standardima od prije 30-40 godina pa je vještina parkiranja ključna za sve one koji nemaju automobile sa sustavom za automatsko parkiranje.