Jamajački reggae, čiji je nježan, ali vedar i živahan ritam osvojio svijet zahvaljujući umjetnicima poput Boba Marleyja, uvršten je u četvrtak na popis nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.
Glazbeni pravac rođen na Jamajci vrijedan je zaštite i promicanja, smatra UNESCO.
Doprinos reggaea “međunarodnoj borbi protiv nepravde i zalaganju za ljubav i čovječnost naglašava njegovu društvenopolitičku, senzualnu i duhovnu dinamiku”, kaže se u obrazloženju.
Reggae se pojavio kasnih šezdesetih kao spoj jamajačke ska i rocksteady glazbe, crpeći ujedno utjecaj iz američkog džeza i bluesa.
Pravac je brzo postao jako popularan u SAD-u i Britaniji gdje su živjeli brojni jamajački imigranti.
Reggae se često slavio kao glazba potlačenih, s društveno angažiranim stihovima o društvenoj nejednakosti i ugnjetavanju.
Postao je povezan i s rastafarijanstvom, kulturno-vjerskim pokretom koji je obožavao etiopskog cara Hajlea Selasija i promovirao obredno uživanje ‘gandže’, odnosno marihuane.
Singl “Do the Reggay” grupe Toots and the Maytals prvi je u kojem se spominje naziv novog glazbenog žanra, koji će svojim klasičnim hitovima potom proslaviti Bob Marley i njegovi Wailersi.
“Reggae je izvorno jamajački”, kazala je ministrica kulture Olivia Grange. “To je glazba koju smo mi stvorili, a danas je u svim zakutcima svijeta”.
Reggae je na popis nematerijalne kulturne baštine uvršten na sjednici UNESCO-va odbora na Maurcijisu, zajedno s, među ostalim, međimurskom popevkom i umijećem suhozidne gradnje te branjem trave na planini Ozren u BiH.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter| Facebook | Instagram.