Mislite li da je čudno ako netko ne želi putovati u, recimo, nedjelju 22. dana u mjesecu? Što ako investitor traži da neboder čiju izgradnju financira nema 22. kat, već da se s 21. ide direktno na 23.? Strah od broja 22, složit ćete se, poprilično je neobičan. No što ako strah od nekog broja dijele deseci, ako ne i stotine milijuna ljudi diljem svijeta?
Samo u SAD-u, 40 milijuna ljudi kaže da im ne bi bilo ugodno odsjedati u hotelskoj sobi na jednom određenom katu: trinaestom.
Kompanija za dizala Otis kaže da čak jedna od sedam zgrada nema 13. kat. Mnogi ljudi koji žive na Zapadu mijenjaju svoje ponašanje na petak 13. Naravno da se na taj datum mogu dogoditi loše stvari, ali nema dokaza da se one događaju išta češće baš na taj datum u usporedbi s bilo kojim drugim, prenosi The Conversation.
Barry Markovsky je sociolog specijaliziran za društvenu psihologiju i grupne procese. Nije toliko zainteresiran, kaže, za individualne strahove i opsesije.
“Ono što me fascinira jesu slučajevi kada milijuni ljudi dijele ista kriva uvjerenja do te mjere da im to utječe na ponašanje. To je slučaj s brojem 13,” kaže Markovsky.
Korijeni praznovjerja
Nejasno je otkud potječe loša reputacija broja 13 – triskaidekafobija. Povijesno objašnjenje može biti jednostavno: 13 dolazi nakon broja 12. Joe Nickell, koji istražuje paranormalna vjerovanja u odboru za proučavanje kontroverznih tvrdnji, naglašava da broj 12 često predstavlja potpunost: broj mjeseci u godini, broj bogova na grčkom Olimpu, broj znakova Zodijaka, broj Kristovih apostola. Broj 13 je u kontrastu s tom aurom savršenstva.
Broj 13 može se i povezivati s nekim slavnim – i nepoželjnim – gostima na gozbama. U nordijskoj mitologiji, bog prevare Loki trinaesti je stigao na proslavu u Valhalli, gdje je prevarom natjerao drugog gosta da ubije boga Baldura. U kršćanstvu, trinaesti gost na posljednjoj večeri bio je Juda – apostol koji je izdao Isusa.
Činjenica je da sociokulturološki procesi mogu lošu sreću pripisati bilo kojem broju. U pogodnim uvjetima, glasine ili praznovjerje stvaraju vlastitu društvenu realnost i vremenom narastu do razine urbane legende.
U Japanu nesreću donosi broj 9, vjerojatno zato jer zvuči slično japanskoj riječi za “patnju”. U Italiji je 17 nesretan broj, a u Kini 4, jer zvuči kao kineska riječ za “smrt”. Vjerojatno se 4 u Kini izbjegava češće nego 13. u kulturama Zapada. Iako se broj 666 u Kini smatra sretnim brojem, mnogi kršćani ga povezuju s brojem Zvijeri opisanom u biblijskoj Knjizi Otkrivenja.
Društvena i psihološka objašnjenja
Postoji mnogo specifičnih fobija, a ljudi od njih pate zbog cijelog niza psiholoških razloga. Do razvoja fobije može doći zbog direktnih negativnih iskustava – ubod pčele u vama može uzrokovati fobiju od pčela. Drugi rizični faktori za razvoj fobije uključuju vrlo mladu dob, članove obitelji s fobijama, osjetljiviji karakter i susreti s drugim pojedincima koji imaju neke fobije.
Loša reputacija broja 13 može biti povezana s osjećajem nepoznatog, “osjećajem anomalije”, kako to objašnjava psihologija. U svakodnevnom životu, broj 13 manje je čest od broja 12. Osjećaj nepoznatog neće izazvati fobiju sam po sebi, no psihološka istraživanja pokazuju da više volimo ono što je poznato, a manje ono što je nepoznato.
Ljudi će negativne atribute pripisivati broju 13 iz istog razloga zbog kojeg mnogi vjeruju u “efekt punog mjeseca.” Vjerovanja da pun mjesec utječe na mentalno zdravlje, stope zločina, nesreće ili druge ljudske tragedije dokazana su kao potpuno pogrešna. Ipak, ako želite potvrditi svoja uvjerenja, tražit ćete veze između nepovezanih faktora. Na primjer, ako doživite prometnu za vrijeme punog mjeseca ili na petak 13., veći su izgledi da ćete dobro zapamtiti taj dan. Jednom kada ste te veze stvorili, teško ih je ponovno raskinuti.
Posljedice društvenih utjecaja također su vrlo moćne. Potrebna je zajednica – pa makar i ona na Twitteru – da nagomila strahove oko nekog određenog bezopasnog broja. Pojava bilo kakvog praznovjerja u zajednici – strah od broja 13, izbjegavanje hodanja ispod ljestvi, kucanje po drvetu itd – ne razlikuje se od popularnosti nekih memea. Meme je po svojoj definiciji sličan genetskom kodu: reproducira se komunikacijom među ljudima, a postoji potencijal da će mutirati u sebi alternativne verzije.
Meme o broju 13 je tek informacija koju se povezuje s lošom srećom. Ljudi na njega reagiraju zbog gore navedenih razloga, a potom se on širi kulturom. Jednom kada ovo kvazi-znanje steknete, stvarate iluziju kontrole nad zlom s kojim ga povezujete.
Lažna vjerovanja, stvarne posljedice
Ljudi koji se bave odnosima s javnošću često imaju potrebu podilaziti popularnim praznovjerjima. Možda zbog umalo tragične misija Apolla 13, NASA je prestala dodjeljivati sekvencijske brojeve misijama, a 13. misiju letjelice je nazvala STS-41-G. U Belgiji su pritužbe praznovjernih putnika natjerale Brussels Airlines da 2006. promijeni svoj logo koji je dotad sadržavao 13 zvjezdica. Kao i mnogi drugi avioprijevoznici ni ova tvrtka nema red 13. u svojim zrakoplovima.
Praznovjerja su po svojoj definiciji neistinita, što znači da je jednako vjerojatno da će imati i loše i dobre posljedice.
“Htio bih vjerovati da utjecajne organizacije – možda čak i proizvođači dizala – mogu više dobra učiniti ako upozore javnost na opasnosti vjerovanja u laži, nego ako ih nastave legitimizirati,” zaključuje Markovsky.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!