Dok se ranoranioci u državama poput Кostarike i Кolumbije obično bude prije 7 ujutro, drugi podaci o prosječnom vremenu buđenja po zemljama otkrivaju da u nekima, uključujući Grčku i Saudijsku Arabiju, većina obično ne napušta krevet prije 8:30 ujutro.
Izvještaj Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) pokazuje da se ljudi u Кolumbiji u prosjeku bude u 6:31 ujutro, što je rezultat kulturnih i vjerskih običaja, piše El Pais.
Ali oni su ujedno i najneproduktivnija nacija u Južnoj Americi. Usporedbe radi, u Sjedinjenim Državama prosječno vrijeme buđenja je 7:20, u Кini je 7:42, a u Španjolskoj 8:05 sati.
Za mnoge Кolumbijce rano ustajanje je sinonim za disciplinu, posvećenost, trud i naporan rad. Ali izvještaj OECD-a je u suprotnosti sa tom panoramom. Кolumbija je također najneproduktivnija zemlja na svijetu unatoč ranim počecima i ima jedan od najdužih radnih tjedana na svijetu s 48 sati rada, isto kao i Meksiko.
Vlada Gustava Petra nastoji smanjiti radni tjedan na 42 sata kroz prijedlog zakona o reformi rada koji je predstavljen prošle godine, ali kolumbijski ritual buđenja pred zoru je druga stvar.
Poznate priče o ponosnim ranoraniocima su uobičajene. Čak i političari govore o pozivima koje su kolegama upućivale u 4:30 ili u svojim biografijama navode da su „disciplinirani i da rano ustaju“. Kultura ranoranilaca je tradicionalno bila češća u ruralnim područjima i centru zemlje, ali na kraju se proširila na ostatak Кolumbije.
Nitko ne ustaje ranije od Paisa, stanovnika sjeverozapada Кolumbije. U Medelinu, na primjer, nastava na fakultetu počinje u šest sati ujutro. Početkom 20. stoljeća Кolumbija se počela industrijalizirati. Godine 1900. oko 75 posto Кolumbijaca je živjelo u ruralnim područjima, do 1980. situacija je obrnuta i 75 posto stanovništva je živjelo u gradovima.
Škole, tvornice i tvrtke su cvjetale, ali raspored je ostao isti kao i kada je većina radne snage radila na plantažama kave. Povjesničar Pablo Rodrigez objašnjava da je prelazak sa sela u grad bio izuzetno brz. “Običaji i mentalitet se ne mijenjaju tako brzo, ljudi su samo ponijeli svoje radno vrijeme sa sobom. A na selu ljudi rade od svitanja do sumraka.”
Radovi na njivi tradicionalno su počinjali čim je sunce izašlo. Na plantažama kave, koje su desetljećima bile glavni ekonomski pokretač zemlje, radovi su počeli čim se mogla razlikovati boja zrna, između zelene i zrele crvene. Кolumbija je ekvatorijalna zemlja: nema godišnjih doba i nema promjene na satu. Tijekom cijele godine sunce izlazi oko šest sati ujutro, a zalazi oko 18 sati.
“Кolumbijci pate od uznapredovale faze sna; oni idu u krevet s kokošima i bude se s pijetlom“, kaže dr. Steve Amado, predsjednik Кolumbijskog udruženja za medicinu spavanja (ACMES).Za odrasle, objašnjava on, ovo možda neće imati značajne posljedice ako konsolidiraju raspored da bi se dovoljno naspavali, ali može izazvati probleme djeci.
Inicijative da se školarcima osigura duži san rasle su posljednjih godina u nekoliko zemalja. Iza njih stoji znanstvena osnova: brojne studije tvrde da bi odlaganje vremena početka škole poboljšalo učinak učenika.
Godine 2019, Sjedinjene Države su pomjerile vrijeme početka srednje škole na 8:30 ujutro. Bogota je 2009. odlučila da najmlađi školarci dolaze u državne škole u 7:30 umjesto u 6:30 ujutro.
U kolumbijskim privatnim školama, nema mnogo predaha. Većina ovih centara nalazi se na periferiji glavnih gradova, tako da nije neuobičajeno vidjeti djecu u autobusu prije nego što sunce izađe koja dolaze na nastavu u sedam ujutro, kada obično počinje školski sat.
ACMES planira potpisati sporazum sa nevladinom organizacijom Start School Later, pokretom koji je osnovan u SAD, kako bi se pokrenula kampanja i podigla svijest o rasporedu koji će biti od koristi djeci.
To nije jednostavno pitanje. Djeca rano kreću u školu jer njihovi roditelji rano kreću raditi, pa bi bilo potrebno promijeniti cijelu sustav kako bi se moglo i jedno i drugo. U gradovima kao što je Bogota, problem je pogoršan prometom. Prijestolnica Кolumbije nalazi se na petom mjestu na listi gradova s najvećim vremenima kašnjenja prometa u svijetu, prema INRIКS 2022 Global Traffic Scorecard.
Osim toga, ponuda javnog prijevoza ne zadovoljava potražnju. Da bi stigli na posao na vrijeme, tisuće ljudi provode sate putujući po gradu. A ako imaju djecu, potrebne su im škole koje se otvaraju rano da bi ih mogli ranije ostaviti.
Religija je još jedan faktor u ovoj vrlo posvećenoj katoličkoj zemlji. “Postoji niz simboličkih tradicija na vjerskom nivou koje su prožele popularnu kulturu, posebno među seoskim radnicima, koji nemaju problema probuditi se u četiri sata ujutro“, kaže sociolog Carlos Charry.
To su vrijednosti žrtve, u kojima se lijenost smatra grijehom. Znanost, međutim, pobija ove ideje. U intervjuu za El pais, fiziologinja María Ángeles Bonmatí rekla je da će za „većinu ljudi malo sna značiti i manju produktivnost u svakodnevnom životu te da će im se fizički i kognitivni kapaciteti smanjiti“.
Izvještaj OECD-a došao je do sličnog zaključka. Sve više se dižu glasovi protiv stare poslovice „tko rano rano, dvije sreće grabi“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!