Dan nakon podizanja kaznenih prijava protiv petorice srpskih i jednog hrvatskog državljanina zbog bombardiranja Banskih dvora u Zagrebu 1991. stižu prve reakcije iz Srbije.

Jedan od okrivljenih, umirovljni general nekadašnje JNA, Ljubomir Bajić, za N1 kaže da je on taj koji je odlučio da se sjedište tadašnjeg državnog vrha Hrvatske bombardira. 

Dok se prema spekulacijama u Banskim dvorima u listopadu 1991. završavao sastanak predsjednika Franje Tuđmana s predsjednikom savezne vlade Antom Markovićem i predsjednikom predsjedništva SFRJ Stjepanom Mesićem, borbeni zrakoplovi raketirali su Banske dvore.

General Ljubomir Bajić, koji je tada bio zapovjednik Petog zrakoplovnog korpusa, za N1 kaže da je taj napad on naredio iz svojih razloga.

“Ja sam se zakleo državi u kojoj sam živio da ću je braniti i štititi njen teritorijalni integritet i ustavni poredak i smatrao sam da je ispravno napraviti ono šta sam napravio”, rekao je Bajić.

N1: Bez zapovjedi državnog vrha?

Bajić: “Bez ičije zapovijedi, ja sam ostao sam tamo k’o siroče, nitko nije smio doći tamo”.

N1: Hoćete li se odazvati pravosudnim organima Hrvatske?

Bajić: “Mogu se odazvati samo svojoj otadžbini i svom narodu”.

Pukovnik u mirovini i u vrijeme raketiranja Banskih dvora načelnik protuzračne obrane Slobodan Jeremić za N1 kaže da nije bio u zapovjednom lancu, a na pitanje osjeća li se ipak odgovornim ovako odgovara:

“Kada budete pitali suprotnu stranu je li netko odgovarao i tko je kriv za bombardiranje izbjegličke kolone dok su im kuće gorjele u Hrvatskoj, kad to budete pitali i to budemo razjasnili, onda me pozovite da odgovorim na ovo pitanje”.

Srpsko ministarstvo pravde još nije dobilo nikakav zahtjev od Hrvatske u vezi s kaznenim prijavama protiv pet srpskih državljana zbog raketiranja Banskih dvora.

“Tek kad dobijemo konačan pisani zahtjev možemo reagirati. Suradnja u postupanju po zamolnicama u vezi s ratnim zločinima između Srbije i Hrvatske je na najnižoj mogućoj razini, jer Hrvatska odbija postupati po zamolnicama Srbije”, izjavila je ministrica pravde Srbije Nela Kuburović.

“Mogla bi i Srbija donijeti deklaraciju u Parlamentu za genocid nad Srbima u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata, mogla bi Srbija tražiti i plaćanje ratne odštete za Prvi svjetski rat”, izjavio je ministar vanjskih poslova Srbije, Ivica Dačić.

U Zagrebu je najavljena i međunarodna tjeralica za šestoricom okrivljenih, a bit će zatražen i istražni zatvor.