Oživljavanjem ideje velike Srbije želi se promijeniti karakter Crne Gore, koja bi, umjesto dosadašnje multietničke, sekularne i proeuropske zemlje postala dio velikosrpskog trokuta Beograd-Banjaluka-Podgorica, rekao je crnogorski predsjednik Milo Đukanović u intervjuu podgoričkoj Pobjedi od petka.

Đukanović je istaknuo da bi kreatori te ideje, sada nazvane “srpskim svetom”, za ostvarenje svog cilja htjeli Crnu Goru podvrgnuti identitetskom inženjeringu i predstaviti je „starom srpskom državom“, koju je tobože formirala Srpska pravoslavna crkva, što je, kako je rekao, „epohalna laž“.

Predsjednik Crne Gore tvrdi da je prije 30 godina međunarodna zajednica mnogo jedinstvenije, odlučnije i blagovremeno reagirala na ovakve retrogradne političke ideje, ali da to ovoga puta to nije slučaj. „Nova, sofisticirana faza hibridnog rata, kojem je Crna Gora bila izložena tijekom čitave 2020., nije kreirana zbog nas. Ovo je rat protiv Europe i NATO-a”, ustvrdio je.

Po njegovim riječima, Crna Gora se uoči parlamentarnih izbora u kolovozu 2020., na kojima je on sam prvi put poslije tri desetljeća izgubio vlast, našla na liniji vatre na kakvoj će se naći i svaka europska država u vrijeme izbora. „Ulogu koja je u Crnoj Gori dodijeljena prosrpskom Demokratskom frontu, širom Europe igrat će Alternativa za Njemačku, Slobodarska stranka Austrije, Marin Le Pen, Salvini, proruske stranke u baltičkim zemljama”, kazao je Đukanović.

On je ponovo optužio službeni Beograd da se miješa u unutarnje stvari Crne Gore, a sve zbog, po njemu, iskonstruirane opasnosti od ugroženosti Srba.

Đukanović je ponovio ocjene o dvije linije upliva velikosrpskog nacionalizma u izborni proces u Crnoj Gori, ustvrdivši da iza obje stoji “vlast u Srbiji, koja je time služila i strateškim interesima Rusije na Balkanu i u Europi”. Prva linija po njemu je politička, preko prosrpskog Demokratskog fronta, a druga je preko Srpske pravoslavne crkve. Cilj takvog djelovanja je “posrbljavanje Crne Gore i promjene karaktera građanske države”, ustvrdio je crnogorski predsjednik.

Đukanović navodi da se cijeli Zapadni Balkan još dvoumi oko toga hoće li crnogorska budućnost biti europska ili nacionalistička. Razlog jačanju nacionalističkih snaga po Đukanoviću je između ostalog i zamor EU-a od proširenja. Ističući da je Crna Gora donedavno bila uvjerljivi lider u regiji po europskim ambicijama i da je postojala perspektiva članstva cijele regije u EU, on je upozorio da je ocjena o “zamoru od proširenja”, uz ekonomsku i svekoliku krizu u Europi, ozbiljno oslabila snagu proeuropske i reformske politike na Zapadnom Balkanu.

Na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori u kolovozu 2020. stranka crnogorskog predsjednika, Demokratska partija socijalista, izgubila je vlast nakon 30 godina, a novu vlast formirala je oporba sastavljena od tri koalicije – Za budućnost Crne Gore, bliska SPC-u, premijera Zdravka Krivokapića, Mir je naša nacija, Alekse Bečića, sada predsjednika parlamenta, i Crno na bijelo, Dritana Abazovića, potpredsjednika nove vlade. Nakon izbora u Crnoj Gori nastoji zaživjeti kohabitacija između predsjednika Đukanovića i nove vlasti,  koja je naišla na prve prepreke prilikom usvajanja zakona o slobodi vjeroispovijesti čije izmjene Đukanović isprva nije htio potpisati, jednako kao i suglasnost o povlačenju sedam veleposlanika. Sada aktualna oporba tvrdi da nova crnogorska vlast u suradnju s Beogradom i SPC ugrožava “crnogorske vitalne nacionalne interese”.