Opći izbori u BiH zakazani su za 2. listopada a prema izbornom zakonu službena predizborna kampanja traje točno mjesec dana prije njihova održavanja. Ove godine političke su se stranke potrudile da ne propuste niti jedan trenutak za reklamiranje pa su se već tijekom noći pojavili plakati s likovima njihovih kandidata i sloganima.

Počinju prvi skupovi

Stranka demokratske akcije (SDA) tako se, primjerice, odlučila reklamirati svog lidera uz čiju je veliku fotografiju na plakatima u Sarajevu postavljen slogan “Izetbegović za predsjednika”. Željko Komšić svojim je potencijalnim biračima ponudio parolu “Za građansku državu” a iz Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radončića uz svoje su kandidate objavili slogan “Pametna BiH”.

Kasnije tijekom dana diljem zemlje najavljeni su i prvi službeni predizborni skupovi koji će se održavati sve do 1. listopada no promatrači iz nevladinih udruga već od kraja lipnja registrirali su brojna okupljanja za koja se bez oklijevanja može kazati da su imala predizborni karakter iako njihovo organiziranje nije zakonom dopušteno.

Iz organizacije Pod lupom koja po uzoru na hrvatski Gong već godinama nadzire provedbu izbora u BiH izvijestili su kako su njihovi aktivisti od ljeta zabilježili i prijavili najmanje 390 slučajeva preuranjene izborne kampanje, uključujući tu 157 slučajeva nedopuštenog plaćenog oglašavanja na društvenim mrežama.

Sve su te nepravilnosti prijavili Središnjem izbornom povjerenstvu (SIP) a nekoliko političkih stranaka već je novčano kažnjeno zbog nedopuštenog plaćenog oglašavanja.

“Ne koristite jezik mržnje”

Predsjednik SIP-a Suad Arnautović je uoči početka službene predizborne kampanje sve stranke i kandidate pozvao na fer ponašanje.

“Pozivam sve ovjerene političke subjekte da se pridržavaju Izbornog zakona BiH, da predstave svoje programe, da vode fer kampanju, da ne koriste jezik mržnje ili jezik koji bi mogao izazvati nekoga da koristi silu, da izbjegavaju diskriminaciju a pogotovo stereotipe o osobama suprotnog spola”, kazao je Arnautović.

SIP od ove godine odlukom koju je potkraj srpnja nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt ima ovlasti strogo kažnjavati sve stranke i kandidate koji u kampanji budu koristili jezik mržnje ili zlorabili javne resurse za izbornu promidžbu. Takvim strankama i njihovim kandidatima u konačnici može biti zabranjeno sudjelovanje na izborima.

Zloporaba javnih resursa ranije je bila široko rasprostranjena a ove su godine političari iskoristili ljeto kako bi javim novcem i radovima reklamirali sebe i svoje stranke.

Organizacija Transparency International zabilježila je čak 1300 takvih slučajeva uključujući tu i činjenicu da je od 1. srpnja otvoreno ili označeno završenim više od 500 javnih radova koji se financiraju iz proračunskih sredstava. Ukupna vrijednost te neslužbene promocije stranaka i političara bila je veća od 500 milijuna eura.

Entitetske su vlade istodobno počele “šakom i kapom” dijeliti socijalnu pomoć različitim kategorijama stanovništva za što su od početka srpnja izdvojili više od 100 milijuna eura, uglavnom kroz jednokratne iznose vrijedne u prosjeku 50 eura.

Uz sve to BiH listopadske izbore dočekuje ispraćajući najgoru izvršnu vlast do sada čiju su okosnicu na državnoj i entitetskim razinama činili SDA, HDZ BiH i Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Od 200 obećanja ispunili šest

Analitičari nevladine udruge Istinomjer izračunali su kako su stranke koje su kontrolirale Vijeće ministara BiH dale građanima više od 200 obećanja a ispunili njih svega šest.

Vlade na ostalim razinama bile su nešto bolje no ni one nisu ispunile više od polovice obećanja.

Novu i bolju vlast biračima ove godine nudi 90 političkih stranaka i 38 stranačkih koalicija koje su za različite pozicije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti istaknule više od 7500 kandidata. Te su nevjerojatne brojke rezultat kompliciranog unutarnjeg ustroja BiH u kojoj postoji čak 14 vlada i parlamenta ili skupština.

Nevjerojatan je i broj registriranih birača kojih prema središnjem biračkom popisu ima više od 3.3 milijuna dok je na posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine u toj zemlji živjelo oko 3.5 milijuna stanovnika a procjene su kako je od tada najmanje pola milijuna ljudi otišlo iz BiH.

Iz SIP-a su pojasnili kako oni samo preuzimaju podatke o biračima dostupne iz matica, a pravo glasa automatski stječe svaki državljanin BiH koji ima važeću osobnu iskaznicu.